Dopune zakona omogućit će produljenje radnog odnosa nastavnicima i stručnjacima na medicinskim fakultetima koji nisu izabrani u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju kako bi nastavili sudjelovati u održavanju kvalitete nastavno-obrazovnog procesa.
Andrija Hebrang (HDZ) je upozorio da je broj liječnika na broj stanovnika drastično opao za vrijeme Domovinskog rata da se te posljedice osjećaju i danas: 1990. je bilo 212 liječnika na 100.000 stanovnika, 1995. ih je bilo 204.000. "Nema dovoljno ni nastavnika za povećani broj studenata, a takvih situacija imamo na svim fakultetima", kazao je Hebrang navodeći kako to treba riješiti dugoročno, u suradnji sveučilišta, visokoškolskih ustanova i ministarstva.
"Ako nam nedostaje liječnika, zašto brkamo lončiće? Zašto to povezujemo s fakultetom?", upitao je Miljenko Dorić (HNS/HSU) te naveo da treba odvojiti struku od znanstveno-nastavnog rada i omogućiti da oni koji brinu o znanstvenom podmlatku imaju dostojnu zamjenu.
Smatra da bi se nedostatak liječničkog kadra mogao riješiti kroz olakšice i stipendije kako bi se interes mladih još više usmjerio prema deficitarnim zanimanjima te povećanjem upisnih kvota na visokoškolskim i fakultetskim ustanovama.
"Bilo bi dobro znati koji su to nastavnici koji nedostaju i koja je generalna politika obnavljanja znanstveno-nastavnog kadra i u drugim strukama", napomenula je Marija Lugarić (SDP) zatraživši analizu stanja.
Oporbeni zastupnici SDP-a najavili su da neće podržati konačni prijedlog zakona o Registru vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina.
"Nema logike. Zašto donosimo zakon o registru, kad još uvijek nemamo zakon o vijećima?", upitao je Šime Lučin (SDP), koji smatra da bi se, prije svega, trebao poboljšati Ustavni zakon o nacionalnim manjinama.
Mile Horvat (SDSS) je naveo da se zakon donosi u pravo vrijeme, mjesec dana prije izbora za vijeća nacionalnih manjina, ali i naveo prijedloge poboljšanja kako bi se bolje regulirao rad vijeća i okviri za način financiranja manjinskih institucija. U ime Kluba nacionalnih manjina, Zdenka Čuhnil se založila da pravnu osobnost dobiju i predstavnici, a ne samo vijeća i koordinacije nacionalnih manjina.