Golem je istaknuo da se predložene izmjene usklađuju s direktivama EU, po kojima će sestrinski posao nakon ulaska Hrvatske u EU moći obavljati samo medicinske sestre koje su stekle obrazovanje sukladno standardima EU.
Po tim direktivama, minimum obrazovanja za poziv medicinske sestre je deset godina općeg obrazovanja te tri godine strukovnog obrazovanja.
Naglasio je da je u pregovorima s Europskom komisijom Hrvatska uspjela dokazati visoku razinu edukacije, stjecanja znanja i vještina te kvalitete hrvatskih medicinskih sestara.
Tako je zakonom prvi put određeno koje su kompetencije određenih kategorija medicinskih sestara - sestre opće njege koje su završile petogodišnju strukovnu srednju školu, prvostupnice sa završenom visokom školom (dodiplomski studija), te magistre sestrinstva.
Golem je iznio plan Ministarstva da se u idućih deset godina većina medicinskih sestara s minimalnog obrazovanja podigne na razinu prvostupnica.
Zakonom su propisani slučajevi u kojima se sestre ne mogu teretiti za eventualne negativne ishode u brizi za bolesnike, odnosno izuzeće od odgovornosti, a uređeno je i pitanje priziva savjesti.
Utvrđuje se da je zdravstvena njega javna djelatnost te podliježe kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja i standarda kvalitete, te da sestrinsku djelatnost mogu obavljati samo medicinske sestre, u opsegu koje im pružaju kompetencije stečene obrazovanjem.
Sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara utvrđivala bi općim aktom Hrvatska komora medicinskih sestara uz suglasnost ministra zdravstva, koji utvrđuje potrebu, sadržaj i trajanje specijalističkog usavršavanja.
O predloženim izmjenama Zakona o sestrinstvu raspravljaju saborski klubovi.