Taj zaključak Predsjedništvo HAZU donijelo je nakon održane rasprave na jučerašnjoj sjednici o čemu je danas izvijestila rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću i znanstvenu suradnju HAZU Gordana Poletto Ružić.
Navodi se da su kao podloga za raspravu o nacrtima prijedloga triju zakona - o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo na svojim mrežnim stranicama 19. travnja ove godine, korišteni zaključci Predsjedništva HAZU s rasprave od 2. studenoga prošle godine kada su prvi put razmatrani ti nacrti te očitovanje o zakonskim nacrtima Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima HAZU sa sjednice od 16. svibnja ove godine.
Ističe se da je, nakon iscrpne rasprave, Predsjedništvo prihvatilo četiri stajališta, među kojima je i stajalište da "predloženi nacrt Zakona o sveučilištu definira unutarnje ustrojstvo sveučilišta u mjeri i na način kojima se dijelom dovodi u pitanje hrvatskim Ustavom zajamčena autonomija".
Kao naročito sporne ističu prijedloge - da pravna osobnost fakulteta i akademija bude izuzetak, da senat sveučilišta može velikim dijelom biti sastavljen od neakademskih članova, da ključnu ulogu u donošenju temeljnih odluka vezanih uz sveučilište ima sveučilišno vijeće, da se stupanjem na snagu predloženoga zakona automatski prekine mandat članovima demokratski izabranih senata sveučilišta te da se tim zakonom (ponovno) osnuju sveučilišta koja već postoje, neka od njih i kroz više stoljeća. Osim toga, dodaje se, zakon ne stavlja u isti položaj javna i privatna sveučilišta pa postoji opasnost od komercijalizacije visokoga školstva.
Predsjedništvo smatra i da se predloženim rješenjima nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti, poglavito onima kojima se uređuje financiranje znanstvene djelatnosti, dovodi u pitanje znanstvena komponenta sveučilišnoga djelovanja i tako utječe na kvalitetu visokoškolskog obrazovanja na javnim sveučilištima, pa i na opstojnost sveučilišnoga visokoškolskog obrazovanja utemeljenoga na znanstvenom istraživanju, kao i da nije jasno iz kojih bi se sredstava financirale radikalne reforme koje se predlažu.
Isto tako, smatra da je predloženim rješenjima nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti upitna neovisnost Nacionalnoga vijeća za znanost i tehnologiju od izvršne vlasti, kao i samostalnost znanstvenih instituta što ugrožava slobodu znanstvenih, a posebice bazičnih, istraživanja i kvalitetu rezultata znanstvenoga stvaralaštva.
Predsjedništvo ističe i da, prema predloženim nacrtima zakona, HAZU nema svoje predstavnike u najvišim strateškim tijelima koja bi trebala sustavno skrbiti za razvoj znanosti i visokog obrazovanja - Nacionalnom vijeću za znanost i tehnologiju te Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje.