"Najveći broj nesreća u hrvatskom dijelu Jadrana su nasukavanja rekreacijskih to jest brodova za zabavu i ona se najčešće događaju u otočnim područjima", rekao je profesor splitskog Pomorskog fakulteta Stipe Galić.
Po njegovim upozorenjima najveća opasnost od sudara brodova prijeti na križanjima između glavnih i sporednih plovidbenih putova, posebice u pristupima lukama Zadar, Šibenik, Split i Ploče jer za njih, kako je istaknuo, nije izgrađen sustav (shema) "odijeljenog prometa" za svaku od tih luka pojedinačno.
Marijan Gržan s Odjela za pomorstvo Sveučilišta u Zadru upozorio da školovanje časnika palube nije dostatno da bi prepoznali kako informacije koje dobijaju radarom često nisu točne, jer ih se ometa, te je nužno osposobiti naše časnike palube da prepoznaju namjerna ometanja radara.
Dekanica Pomorskog fakulteta u Splitu dr. Rosanda Mulić je izvjestila kako je od 30.000 hrvatskih pomoraca njih 75 s HIV-infekcijom što je, po njenim riječima, 9,5 posto od ukupno prijavljenih 972 osobe s dijagnosticiranom HIV-infekcijom u Hrvatskoj u razdoblju od 1985. do 2009. godine.
"Časnici na brodovima su manje 'rizičnog' ponašanja, a ostali članovi posada se 'rizičnije' ponašaju", rekla je ona govoreći o HIV-infekciji među pomorcima.
U raspravi je isticano kako Split treba postati pomorsko središte Hrvatske.
Također su se čula upozorenja kako mnogi rabe pomorsko dobro a da pri tomu ne plaćaju financijsku naknadu. Čuli su se i pozivi da se u sedam hrvatskih pomorskih županija ubrzano donesu prostorni planovi kako bi se znalo koji će prostori biti dani u koncecije.