Hrvatsko gospodarstvo i dalje 'sniva zimski san', a njegovo buđenje ne očekuje se prije ljeta, kaže Peter Brezinschek, glavni ekonomist RBI i direktor Raiffeisen istraživanja.
Analitičari RBI sa sjedištem u Beču i njihove zagrebačke kolege u RBA napominju kako očekivani rast hrvatskog BDP-a od jedan posto znatno zaostaje za prosječnim rastom u srednjoj i istočnoj Europi (SIE), koji analitičari Raiffeisen istraživanja predviđaju na razini od 3,9 posto.
Glavni ekonomist u Raiffeisen banci u Hrvatskoj Anton Starčević ističe kako tijekom prve polovine 2011. u Hrvatskoj još nije došlo do znatnijeg jačanja gospodarske aktivnosti. Nastavljen je pad industrijske proizvodnje, osobna potrošnja i dalje je slaba, izvoz pati od niske konkurentnosti, a već oslabljeno tržište rada dodatno pogađa negativan ciklus domaćeg gospodarstva.
Brezinschek, pak, ističe da Hrvatska tijekom posljednje dvije godine recesije nije ostvarila nikakav napredak na području ozbiljnijih strukturnih promjena.
Analitičari se u strategiji osvrću i na hrvatske pregovore o pristupanju EU koji se, kako se navodi, približavaju završnoj fazi.
"Ako Hrvatska do kraja lipnja uspije udovoljiti svim mjerilima, članstvo u EU bit će moguće 2013. godine budući da proces ratifikacije traje najmanje godinu i pol dana. Referndum o ulasku Hrvatske u EU još uvijek nije zakazan", ističe Starčević.
"U visoko 'euroiziranom' gospodarstvu, u kojemu devizni depoziti zauzimaju 80 posto ukupnih depozita, ulazak u eurozonu što je prije moguće prirodan je prioritet politike", izjavio je Brezinschek koji smatra da bi, s političkog gledišta i na temelju sklonosti hrvatske javnosti, Hrvatska u eurozonu mogla ući relativno brzo.
Teoretski bi Hrvatska u europski tečajni mehanizam II (ERM II) mogla ući ubrzo nakon pristupanja EU, a zatim sva svoja nastojanja usmjeriti na ispunjavanje kriterija iz Maastrichta. "Unatoč tome, pred Hrvatskom je i dalje težak put jer su njezinu gospodarstvu potrebne reforme koje bi pozitivno utjecale na javni dug, restrukturiranje brodogradnje i drugih javnih poduzeća. Nadalje, potrebno je prionuti na rješavanje problema fiskalne konsolidacije, stabilnog deviznog tečaja te umjerene razine inflacije", kaže Brezinschek.
U publikaciji se također navodi kako Hrvatska, za razliku od drugih država SIE-a, ne računa na smanjenje proračunskog manjka tijekom ove godine, kako je visina javnoga duga na kraju prošle godine dosegnula 42 posto BDP-a, što ne ugrožava hrvatsko ispunjenje kriterija iz Maastrichta, no da brine brzina porasta javnoga duga da bi se financirao proračunski deficit, koji je još uvijek visok.
"Ako do konsolidacije, koja nije izgledna prije 2012. godine, dođe tek u roku od dvije do tri godine, javni bi dug mogao prijeći prag od 60 posto, a to bi dovelo i do drugih značajnih negativnih posljedica osim samoga neulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU)", navodi se u publikaciji u kojoj se, u cilju poboljšanja konkurentnosti, predlaže provođenje reformi usmjerenih rješavanju neučinkovitosti na tržištu rada, i to uvođenjem veće fleksibilnosti u politiku zapošljavanja te socijalnih beneficija s ciljem uklanjanja negativnih poticaja za radnu snagu.