Za vraćanje franka na razine ispod 5 kuna trebat će pričekati još neko vrijeme, odnosno, dok se stabilizira eurozona, navode analitičari PBZ-a.
I dok je jak franak donio dobitke brojnim globalnim investicijskim i hedge fondovima, u Hrvatskoj i drugim europskim ne samo tranzicijskim zemljama (Mađarska, Poljska, Austrija) doveo je do rasta rata kredita indeksiranih uz franak što je rezultiralo, popuno očekivano, povećanjem udjela loših kredita u bilancama banaka.
Tako se u PBZ Tjednim analizama prenose podaci HNB-a prema kojima je kod stambenih kredita u francima udio loših kredita dosegnuo 5,7 posto u studenome 2010., dok je istodobno kod stambenih kredita vezanih uz euro udio loših kredita znatno niži i kreće se oko 3,5 posto.
Pritom je u slučaju stambenih kredita udio loših rastao bitno brže kod onih vezanih uz franak (u jedanaest mjeseci prošle godine povećan je za 2,9 postotnih bodova) u odnosu na kredite vezane uz euro (sa porastom za 1,1 postotni bod).
Iz HNB-a uz to napominju da se učinci na kvalitetu kredita očituju s vremenskim odmakom pa se očekuje da će uzlet franka u 2010. imati veći efekt na kvalitetu kreditnog portfelja tek u ovoj godini.
PBZ analitičari podsjećaju kako su još protekle jeseni naglasili da se u 2011. godini očekuje tek postupno slabljenje franka te da će se jak franak održati iz niza razloga, među kojima prednjači nepovjerenje u stabilnost eurozone, posebno njene periferije, kojoj s druge strane stoji poslovično stabilna švicarska ekonomija i njen očekivani realan rast BDP-a u 2011. od 2 posto godišnje,
Zasad se čini da se stvari kreću u tome smjeru, napominje Ana Lokin i dodaju kako analitičari UBS-a procjenjuju da ćemo u ovoj godini vidjeti tek blago slabljenje franka, a približavanje razinama od 1,4 franka za euro (oko 5,2 kn) možemo očekivati tek sredinom naredne godine.
Navodi i da Bloombergova konsenzus prognoza ne odstupa značajno od ovoga pa pokazuje procjenu da će se tečaj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,31-1,35 franka za euro u 2011. godini.
(Hina) xpp/xds yds