"Usporedimo li ove procjene s nedavno objavljenim procjenama Svjetske banke za EU10 zemlje jasno je da pred Hrvatskom stoje veliki izazovi dinamiziranja gospodarskog rasta", naglašava analitičarka PBZ-a Ivana Jović.
Napominje kako je dinamika gospodarskog rasta bitan faktor dostizanja pretkrizne razine ukupnog outputa te da izračuni pokazuju da se Hrvatska trenutno nalazi na 92,9 posto najboljeg 4-kvartalnog outputa ostvarenog u pretkriznom razdoblju 2006.-2008. Ako se ove godine ostvari rast od 1,4 posto razina outputa popeti će se na 94,3 posto, dok će ga 2 postotni rast 2012. dignuti na 96,3 posto pretkriznog.
Jović podsjeća da je tempo oporavka različit i unutar EU10 zemalja i odražava, između ostalog, stupanj "pregrijanosti" prije krize, trgovinsku otvorenost i konkurentnost pojedine zemlje. Slovačka i Poljska stoga i pokazuju solidan oporavak, baltičke zemlje su zabilježile snažnu dvoznamenkastu gospodarsku kontrakciju tijekom 2008. i 2009., no zahvaljujući dinamičnom gospodarskom rastu pokazuju relativno snažan oporavak u razini outputa, dok Sloveniju, Češku i Mađarsku očekuje nešto manje dinamičan rast dijelom i zbog već postignutog visokog stupnja konvergencije prema EU.
"Ono što Hrvatsku stavlja u nepovoljniju situaciju jest činjenica da je provedeno vrlo malo strukturnih reformi i da nam fiskalna konsolidacija tek predstoji što u kratkom roku može imati negativan učinak na gospodarski rast, istovremeno vrlo smo slabo izvozno orijentirani i zbog visokih troškova rada nekonkurentni na tržištu", ističe Ivana Jović.
S obzirom da nad EU još uvijek visi mač fiskalnih problema perifernih zemalja te problema financijskih institucija razvijenih članica, negativni rizici relativno su jako izraženi i kao takvi mogu vrlo brzo ugroziti ili usporiti trenutne pozitivne trgovinske tokove.
Zbog toga možemo očekivati i da će pozitivni učinci zatvaranja pregovora na gospodarske odnose biti oprezni i manji u usporedbi s prvim valom proširenja 2004. godine, navodi Jović i dodaje kako se isto tako ne može sa sigurnošću tvrditi niti da će pristupanje bitno povećati razinu inozemnih izravnih ulaganja s obzirom na visoku razinu troška rada.
Analitičari PBZ-a upozoravaju i da niz unutarnjih neravnoteža dodatno opterećuje dinamiziranje gospodarskog rasta - inozemni dug iznad 100 posto BDP-a, javni dug (s jamstvima) koji se približava granici od 60 posto, rastuća nezaposlenost koja prerasta u strukturni problem, niska radna aktivnost stanovništva, glomazni socijalni sustav koji neodrživo produbljuje proračunski manjak, korupcijska hobotnica i propali privatizacijski pokušaji, nereformirana državna poduzeća, opterećujuću sustav državne i lokalne uprave i samouprave…
"Niz je područja na kojima su reforme nužne, neke više neke manje bolne, neke više mikro neke makro, no sve zajedno predstavljaju jedini mogući put pred Hrvatskom, put kojim bi potaknuli novi investicijski zamah usmjeren jačanju poduzetničke klime, privlačenju stranih investicija u produktivne izvozne sektore, fokusiranju na 'pobjednike' i efikasnom korištenju svih prirodnih resursa", zaključuje Jović.