WASHINGTON/ZAGREB - Europski gospodarski oporavak učvrstit će se u narednom razdoblju, procijenio je u četvrtak u najnovijim prognozama Međunarodni monetarni fond (MMF). Time je povisio svoje procjene rasta za Europu i potvrdio ranije procjene za Hrvatsku. Europsko gospodarstvo bi tako u tekućoj godini trebalo porasti po stopi od 2,4 posto, u odnosu na dva posto koliko je prognozirao u redovnim proljetnim prognozama. Podignuta je i prognoza rasta za 2012. i to na 2,6 posto, s prethodno prognoziranih 2,2 posto. Za podregiju nove Europe, koja uz Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Srbiju, Litvu i Latviju obuhvaća i Hrvatsku, u MMF-u sada očekuju gospodarski rast u visini 4,3 posto u ovoj i idućoj godini. U redovnim proljetnim prognozama predvidjeli su rast u visini 3,7 posto u tekućoj i 4 posto u 2012. Prognoze rasta za takozvanu podregiju razvijene Europe, koja uz 17 članica eurozone obuhvaća i Britaniju, Švedsku, Švicarsku, Češku, Norvešku, Dansku i Island, potvrđene su na 1,7 posto u tekućoj i 1,9 posto u 2012. "Europa uživa u plodovima započetog oporavka, ali također služi kao dokaz da europska integracija donosi pojačanu učinkovitost, što pak pojedine zemlje koriste kako bi postale konkurentnije", zaključuje MMF-ov dužnosnik.
LONDON - Međunarodna agencija za energetku (IEA) snizila je procjenu o potražnji za naftom u ovoj godini, navodeći kao razlog postojano visoke cijene i niže procjene rasta razvijenih gospodarstava. U najnovijem redovnom izvješću o naftnim tržištima IEA je srezala važeću prognozu o rastu potražnje za 190 tisuća barela dnevno, na 1,3 milijuna barela dnevno. Ukupna dnevna potražnja trebala bi iznositi 89,2 milijuna barela, u odnosu na ranije prognoziranih 87,9 milijuna barela. Tako bi potražnja ove godine trebala rasti za 1,5 posto, procjenjuju u IEA-i. Visoke cijene nafte mogle bi nagristi krhki gospodarski oporavak, upozoravaju. Cijene benzina na američkom tržištu nadomak četiri dolara po galonu rezultirat će razočaravajućom ljetnom sezonom vožnje, procjenjuju u IEA-i. "Vlade u Rusiji, Brazilu i Kini imaju teškoća s prebacivanjem kompletnog tereta aktualnih poskupljenja na potrošače, što podržava snažan rast potražnje u zemljama izvan okvira Organizacije za gospodarsku suradnju i rast", tumače u IEA-i.
LUXEMBOURG - Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pala je u ožujku u odnosu na prethodni mjesec, objavio je u četvrtak europski statistički ured, revidiravši ujedno naviše podatke za veljaču. U 17-članoj eurozoni proizvodnja je u ožujku pala za 0,2 posto, dok je u 27 članica Europske unije umanjena za 0,3 posto. Ujedno je revidiran podatak za veljaču, koji sada pokazuje 0,6-postotni rast u eurozoni, te 0,4-postotni rast u EU27. Na godišnjoj razini sezonski prilagođeni podaci pokazuju rast proizvodnje u eurozoni za 5,3 posto, dok je u Uniji povećana za 4,6 posto. U veljači revidirana stopa rasta sada iznosi 7,7 posto u eurozoni, te 7,5 posto u EU27. Prema dostupnim podacima tog ureda, na mjesečnoj je razini pad industrijske proizvodnje zabilježen u jedanaest, a rast u devet zemalja članica EU-a. Na godišnjoj je razini u ožujku prema raspoloživim podacima industrijska proizvodnja porasla u četrnaest članica, a pala u njih šest.
PEKING - Kineska središnja banka u četvrtak je ponovno povisila razinu obveznih rezervi za komercijalne banke za pola postotnog boda, nastavljajući time kampanju suzbijanja inflacije. Time je Kineska narodna banka povisila razinu obveznih rezervi osmi puta u razdoblju od listopada, na rekordnih 21 posto. Povećanje će se početi primjenjivati 18. svibnja, istaknula je banka u priopćenju na svojoj internetskoj stranici. Prisiljavajući banke da u rezerve prebacuje veći udio depozita koje bi inače koristile za kreditne plasmane, Kina nastoji izdvojiti višak likvidnosti iz svog gospodarstva, inače jedan od glavnih motora inflacije. U travnju je stopa inflacije kliznula na 5,3 posto, s 5,4 posto u ožujku, zadržavši se time ipak iznad ciljane vladine razine za ovu godinu od četiri posto.
TOKIO - Višak u japanskoj tekućoj bilanci plaćanja smanjio se u ožujku za 34,3 posto u odnosu na godinu ranije kao posljedica razornog potresa i tsunamija u tom trećem po veličini svjetskom gospodarstvu, pokazali su podaci. U veljači višak je porastao tri posto. "Dok je uvoz porastao, izvoz je pao zbog utjecaja velikog potresa na istoku Japana", objavilo je ministarstvo financija u mjesečnom izvješću, aludirajući na katastrofu od 11. ožujka. Višak na tekućem računu, najšira mjera trgovine s ostatkom svijeta, iznosio je u tom mjesecu 1.680 milijardi jena (20,7 milijardi dolara). Podaci su također pokazali da je japanski trgovinski višak pao za 77,9 posto na 240,3 milijarde jena, pri čemu se izvoz smanjio za 1,4 posto dok je uvoz poskočio za 16,6 posto. Ministarstvo financija je također objavilo u odvojenom izvješću da je Japan zabilježio trgovinski manjak u prvih 20 dana travnja, i to u visini 786,8 milijardi jena, nasuprot višku od 154,6 milijardi jena u istom razdoblju prošle godine. Izvoz je pao za 12,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je njegov najoštriji pad od razdoblja od 1. do 20. listopada 2009., dok je uvoz porastao za 14,2 posto.
ZAGREB/STRASBOURG - Europski parlament ovoga je tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio nova pravila o označavanju tekstilnih proizvoda po kojima će svaka uporaba materijala životinjskog podrijetla morati biti jasno navedena na etiketama. Uporaba materijala dobivenih od životinja morat će jasno stajati na oznakama tekstilnih proizvoda te time potrošači više neće dolaziti u situaciju da neželjeno kupe odjeću koja sadržava krzno ili kožu. Takva odjeća morat će imati oznaku "sadrži dijelove životinjskog podrijetla". Od Europske komisije je zatraženo da do 2013. izradi studiju o opasnim supstancama kako bi se ustanovilo gdje postoji poveznica između alergijskih reakcija i kemijskih supstanci koje se upotrebljavaju u kemijskoj industriji, primjerice boja, biocida ili nanočestica. Vijeće se složilo da se i od Europske komisije zatraži rok da do 30. rujna 2013. izradi studiju o izvedivosti moguće sheme označavanja podrijetla proizvoda kako bi potrošači imali detaljnije podatke o podrijetlu.
LJUBLJANA - Nakon što su Njemačka i Austrija 1. svibnja u potpunosti otvorile svoje tržište rada za radnike iz članica EU-a koje su mu pristupile 2004., mnogi nezaposleni Slovenci blizu austrijske granice traže posao preko međe, prenose slovenski mediji te dodaju da je u Mariboru čak otvorena i agencija za posredovanje poslova. Voditelj slovenske podružnice agencije "MPS International" sa sjedištem u Grazu Tomaž Šilak izjavio je za mariborsku "Večer" da je zanimanje Slovenaca za rad u Austriji veliko. U jednom trenutku gotovo je nestalo formulara koji omogućuju ulazak u bazu podataka austrijskih poslodavaca. "Radnik je u Austriji zaštićen, plaće normalne, a ugovor se uvijek sklapa na neodređeno vrijeme", kazao je Šilak. U Austriji je do sada uz radne dozvole već radilo oko sedam tisuća Slovenaca. Šilak drži da je prednost austrijskih poslodavaca pred slovenskim i u tome što se drže kolektivnih ugovora sa sindikatima. Prvi je motiv za rad preko granice ipak znatno veća plaća. Najniža plaća fizičkog radnika u Austriji iznosi oko tisuću eura neto, a ako radi u smjenama može dobiti i 1600 eura, rekao je Šilak. Ravnatelica mariborskog zavoda za zapošljavanje Vlasta Stojak izjavila je ljubljanskom "Dnevniku" da su u Austriji najtraženiji zavarivači, programeri, medicinske sestre, limari, građevinski radnici i monteri.
TOKIO - Uprava japanske nuklearke Fukushime Daiichi, oštećene prije dva mjeseca u potresu i tsunamiju, objavila je u četvrtak da je ponovno zabilježeno curenje radioaktivne vode iz reaktora za kojeg se vjerovalo da će se najbrže staviti pod kontrolu. "Mora postojati veliko curenje", kazao je upravitelj pogona Junichi Matsumoto na konferenciji za novinare u četvrtak. U reaktor je do sada upumpano više od deset tisuća tona voda no nije jasno gdje ona, koja iscuri, završava. Tepco je objavio prošlog mjeseca kako planira rashladiti reaktore na stabilnu razinu i smanjiti curenje radijacije u sljedeća tri mjeseca, a zatim ohladiti pogone u sljedeća tri mjeseca. Japanska vlada trebala bi, pod pritiskom banaka, objaviti plan financijske pomoći nuklearki za koji se procjenjuje da će biti težak 62 milijarde dolara i kojim će se pokriti odštete žrtvama nuklearke, te spasiti kompaniju i njezine dioničare od finacijske propasti.
TOKIO - Japanska vlada zatražila je, uz pristanak vlasnika, klanje tisuća grla stoke u zoni od 20 kilometara ugroženoj radioaktivnošću iz nuklearne centrale Fukushima. Glasnogovornik vlade Yukio Edano rekao je da "traže pristanak vlasnika" za klanje stoke i uputio je riječi isprike "za sve patnje nanesene ljudima koji su uzgajali te životinje". Naglasio je da će vlasnici dobiti odštetu, ali i objasnio da klanje stoke nije naređenje. Tisuće poljoprivrednika morale su napustiti svoje krave, konje, perad i druge domaće životinje jer su vlasti naredile evakuaciju stanovništva iz okolice nuklearke izazvane potresom i tsunamijem 11. ožujka. Zbog evakuacije je više od 10.000 krava ostavljeno u ograđenim prostorima gdje je velik dio uginuo od gladi.
BERLIN - Njemački osiguratelj Allianz izvijestio je da mu se neto dobit u prvom tromjesečju gotovo prepolovila zbog potraživanja povezanih s potresom u Japanu i drugim prirodnim katastrofama. Neto dobit Allianz smanjila se za 45 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 857 milijuna eura. Prihodi su kliznuli 2,2 posto na 29,9 milijardi eura. Allianz u priopćenju navodi da su troškovi povezani s elementarnim nepogodama iznosili 737 milijuna eura, pri čemu većina te svote otpada na potraživanja vezana s potresima u Japanu i Novom Zelandu, te poplavama u Australiji. Godinu dana ranije, troškovi povezani s prirodnim katastrofama iznosili su 555 milijuna eura. U kompaniji ističu da su unatoč tome na dobrom putu da ostvare ciljanu dobit za ovu godinu u visini osam milijardi eura, uz moguća odstupanja u visini do 500 milijuna eura.
DEN HAAG - Švedski posrnuli proizvođač automobila Saab i njegov nizozemski vlasnik Spyker objavili su da je propao njihov dogovor o povezivanju s Hawtai Motor Groupom budući da kineska tvrtka nije uspjela pribaviti sve potrebne dozvole. "Spyker objavljuje da su Hawtai Motor Group Company Limited i Spyker poništili sporazum o financiranju i strateškom partnerstu koji su sklopili Hawtai, Spyker i Saab", stoji u Spykerovom priopćenju. Sporazum je objavljen 3. svibnja a predviđao je Hawtaijevu kupovinu do 29,9 posto udjela u Spykeru za 120 milijuna eura, te ulaganje dodatnih 30 milijuna eura kroz ugovor o konvertibilnom zajmu, kako bi se pomoglo posrnulom Saabu. Dogovor su trebale odobriti agencije kineske vlade, te Europska investicijska banka i švedski ured za javni dug. "Budući da se pokazalo da Hawtai ne može pribaviti sve potrebne dozvole, sporazumne strane bile su prisiljene trenutno poništiti dogovor", dodaje se u priopćenju.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila procjenu o rastu potražnje u ovoj godini, povećavajući bojazni da visoka razina cijena počinje nagrizati potražnju. Cijene barela sirove nafte pale su na londonskom tržištu 68 centi na 111,89 dolara. U srijedu su potonule za pet dolara, zaključivši trgovinu na 112,57 dolara. Na američkom su tržištu cijene bile manje 1,05 dolara, spustivši se na 97,16 dolara za barel, nakon što su u srijedu također pale više od pet dolara, na 98,21 dolara. Tržište su u srijedu potresli najnoviji tjedni podaci iz SAD-a, koji su neočekivano pokazali rast zaliha benzina za 1,3 milijuna barela u prošlom tjednu. Porasle su i zalihe sirove nafte, i to za 3,8 milijuna barela. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama izvijestila je da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 111,35 dolara, što znači da je bila 13 centi niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica u četvrtak su oslabila, pri čemu su najveći gubitnici bile rudarske i naftne kompanije, zbog pada cijena sirovina i snažnijeg dolara. Indeks Londonske burze Ftse pao je 1,08 posto, na 5.911 bodova. Frankfurtski DAX bio je na gubitku 1,33 posto i iznosio 7.395 bodova, dok se pariški CAC spustio 1,38 posto i iznosio je 4.002 boda. Rudarski sektor potonuo je tri posto zbog klizanja cijena bakra na najniže razine u pet mjeseci pod utjecajem bojazni u vezi s potražnjom iz Kine i slabijeg dolara. Zlato i srebro također su osjetno pojeftinili. Proizvođači nafte i plina, poput kompanija BP, Royal Dutch Shella i Totala, bilježili su nižu vrijednost dionica u rasponu od 1,9 do 2,3 posto, nakon što je cijena sirove nafte na britanskom tržištu pala nadomak 110 dolara za barel. Naftna tržišta pritisnula je snižena procjena Međunarodna agencije za energiju (IEA) rastu potražnje u ovoj godini, i to zbog postojano visokih cijena nafte ali i nižih prognoza rasta razvijenih gospodarstava. Objave razočaravajućih poslovnih rezultata pritisnule su i nekoliko osiguravatelja. Vrijednost dionice nizozemskog Aegona potonula je 5,4 posto a njemačkog Allianza 2,4 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama vodeći indeksi jutros oslabili, jer je novi oštar pad cijena sirovina smanjio sklonost ulagača prema riziku, dok je euro pod pritiskom produbljivanja grčke dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale izmađu 0,5 i 1,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku oko 1 posto. Pod najvećim su pritiskom jutros dionice u energetskom i rudarskom sektoru zbog jučerašnjeg pada cijena nafte za više od 4 posto, te pojeftinjenja drugih sirovina. „Na tržištu vlada nervoza nakon prošlotjednog oštrog pada cijena sirovina, a ulagači se plaše i da će razdoblje visoke likvidnosti završiti krajem lipnja, kada američka središnja banka okonča program otkupa državnih obveznica“, kaže Mitsushige Akino, portfelj menadžer u fondu Ichiyoshi Investment Management.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica znatno pale, izgubivši gotovo sve dobitke iz prethodna tri dana, a pod najvećim su se pritiskom našli energetski i rudarski sektor zbog novog oštrog pada cijena nafte i sirovina. Dow Jones indeks potonuo je 130 bodova, ili 1,02 posto, na 12.630 bodova, dok je S&P 500 pao 1,11 posto, na 1.342 boda, a Nasdaq indeks 0,93 posto, na 2.845 bodova. Jučer su pale cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa, pri čemu su najveći gubitnici bili energetski i rudarski sektor, zbog oštrog pada cijena sirovina već drugi puta u tjedan dana. Najveći je gubitnik jučer bio S&P indeks energetskog sektora, s padom od 3 posto.