LISABON - Portugalu je potrebno više od 100 milijardi eura zajmova Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, od čega do 10 milijardi eura za sanaciju bankovnog sektora, no još nije sigurno da će Bruxelles dopustiti da krizni paket nadmaši prvotno planiranih 80 milijardi eura, piše u utorak portugalski poslovni dnevnik Diario Economico. Prema pisanju tog lista, tehnički tim stručnjaka Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a zaključio je u Lisabonu da je zemlji potrebno više sredstava nego što je prvotno procijenjeno u Bruxellesu. Upućeni izvori tvrde da bi misija EU-a i MMF-a u Portugalu u sljedećih nekoliko dana trebala najaviti uvjete kriznog paketa za tu zemlju, vjerojatno već u srijedu. Portugal se sprema za prijevremene izbore zakazane 5. lipnja nakon što je krajem ožujka manjinska socijalistička vlada podnijela ostavku kada je parlament odbio dati zeleno svjetlo njezinom planu štednje. Bruxelles želi dati odobrenje kriznom paketu za tu zemlju do sredine svibnja, kako bi ga tamošnje glavne političke stranke odobrile prije izbora i prihvatile njegove uvjete.
BRUXELLES - Europska komisija u utorak je u suradnji s industrijom i istraživačkim središtima pokrenula prvu fazu javno-privatnog partnerstva za razvoj interneta budućnosti koji će se moći nositi s rastućim brojem podataka. Prijenos podataka preko internetske mreže svake se godine povećava za 60 posto. Današnji internet nije u stanju apsorbirati takav priljev podataka niti željenu razinu preciznosti, elastičnosti i sigurnosti, navodi Komisija. Projekt javno-privatnog partnerstva vrijedan je 600 milijuna eura, od čega Komisija daje polovicu, a drugu polovicu istraživačka središta, industrija i javni sektor. Gospodarstvo temeljeno na internetu predstavljat će 2014. godine 5,8 posto BDP-a u EU-u, što je gotovo 800 milijardi eura. A era interneta tek je započela. Europa treba mobilizirati sve svoje sposobnosti kako bi u tom sektoru ostala na vrhu i kako bi osigurala konkurentnost i oslobodila kreativne i inovacijske potencijale europskog poduzetništva, rekla je povjerenica za nove tehnologije Neelie Kroes.
ZAGREB - Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Dacian Ciolos žestoko je kritizirao genetski modificirane prehrambene proizvode ustvrdivši da ne udovoljavaju kriterijima kvalitete i raznolikosti, prenose u utorak europski mediji. Ciolos je u razgovoru za bukureštanski dnevni list Adeverul naglasio da je riječ o osobnom mišljenju, podsjetivši da je za genetski modificirane proizvode u Komisiji nadležan njegov kolega John Dalli, povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača. On smatra da se europska poljoprivreda ne može temeljiti na jeftinim proizvodima, ukazujući na rizik pojačanog nepovjerenja potrošača. Politika EU-a prema genetski izmijenjenim poljoprivrednim proizvodima ne bi trebala utjecati na povjerenje europskih i potrošača širom svijeta u europske prehrambene proizvode, upozorio je. Napominje da se EU ne bi trebao toliko oslanjati na prinose GM kultura koliko na raznolikost i kvalitetu lokalnih proizvoda. To bi trebao biti i cilj europskih istraživanja u poljoprivredi, zaključio je.
NEW YORK - Američka farmaceutska kompanija Pfizer izvijestila je u utorak da joj je neto dobit u prvom tromjesečju porasla 10 posto zahvaljujući nižim troškovima proizvodnje i istraživanja, te manjim troškovima poreza. Najveći proizvođač lijekova u svijetu po prihodima objavio je da mu je neto dobit u prva tri mjeseca ove godine iznosila 2,22 milijarde dolara. Usporedbe radi, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 2,03 milijarde dolara. Ako se isključe jednokratne stavke, dobit je iznosila 4,81 milijardu dolara. Prihodi u međunarodnom poslovanju porasli su dva posto usprkos 25-postotnom padu prodaje Lipitora, dok su na domaćem američkom tržištu umanjeni za 3,0 posto. Tvrtka je potvrdila siječanjsku prognozu o ovogodišnjoj dobiti po dionici u rasponu od 2,16 do 2,26 dolara, koja ne uključuje jednokratne stavke u visini nešto više od jednog dolara po dionici. Prognoza o prihodima snižena je pak s oko 67 milijardi na oko 66,2 milijarde dolara.
NEW YORK - Američka kartičkarska kuća MasterCard izvijestila je u utorak o skoku dobiti u prvom tromjesečju za 24 posto zahvaljujući učestalijem 'peglanju' kartica, osobito potrošača izvan Sjedinjenih Država. U tri mjeseca do 31. ožujka neto dobit porasla je na 562 milijuna dolara, objavila je kompanija. Prihodi su porasli 15 posto na 1,5 milijardi dolara. Obujam transakcija povećan je 13 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, na 545 milijarde dolara, a velik dio tog rasta generiran je izvan SAD-a. Tako je obujam transakcija u inozemstvu porastao za 16,5 posto, dok je u SAD-u uvećan za skromnijih 7,4 posto. Tvrtka je također istaknula da je povećanju prihoda pridonijelo i učestalije putovanje potrošača u inozemstvo i korištenje kreditnih i debitnih kartica. Takav je tip potrošnje skočio u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 18,5 posto. Broj transakcija porastao je za 11 posto, na šest milijardi.
LONDON - Dolar je u utorak ojačao prema euru na međunarodnim tržištima valuta nakon što su ulagači na londonskom tržištu nakon produljenog prazničkog vikenda reagirali na vijest o smrti Osame bin Ladena. Europska jedinstvena valuta oslabila je prema dolaru 0,4 posto, na 1,4772 dolara. Bila je u minusu i prema jenu, te se njome trgovalo po 119,77 jena. Dolar je prema japanskoj valuti kliznuo na 81,02 jena. Ujedno je potonuo na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 86,15 centima. "Početni poticaj apetitu za rizikom nakon vijesti o bin Ladenovoj smrti brzo je splasnuo jer je tržište zaključilo da bi bilo naivno pretpostaviti da je prijetnja terorizma umrla zajedno s njime", ističe viša valutna strateginja Rabobanka Jane Foley. Među ostalim valutama britanska funta kliznula je na najnižu razinu prema euru od ožujka 2010, od 89,80 penija, nakon što je utjecajno istraživanje instituta Markit o britanskoj industrijskoj proizvodnji u travnju razočaralo ulagače. Funta je oslabila i prema dolaru, više od pola američkog centa, te se njome trgovalo po 1,6468 dolara.