ISTANBUL - Čelnici 48 najmanje razvijenih zemalja svijeta, zemlje donatori i razne institucije okupili su se u ponedjeljak na višednevnom skupu u Istanbulu pod predsjedanjem glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona kako bi razmotrili novi desetogodišnji akcijski plan pomoći najsiromašnijim zemljama na planetu. Toj četvrtoj po redu konferenciji UN-a u utorak će se pridružiti i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Naglasak konferencije je na davanju potpore zemljama u kojima je BDP po glavi stanovnika manji od 745 dolara. U tim zemljama živi 900 milijuna stanovnika, tj. 12 posto svjetskog stanovništva, a privlače tek 2 posto izravnih stranih ulaganja. Prema Ban Ki-moonu, te zemlje moraju ojačati svoje proizvodne kapacitete i trgovinu, potrebno im je otpisivanje duga, a hitno trebaju izravna strana ulaganja i transfer tehnologije, no od iznimne je važnosti poduprijeti poljoprivredni sektor u kojem je uposleno oko 70 posto stanovništva siromašnih zemalja.
BRUXELLES - Europska nevladina organizacija Promet i okoliš (T&E) traži od Europske komisije da predloži zakon o obveznoj ugradnji limitatora brzine za laka dostavna vozila ispod 3,5 tone, čime bi se znatno povećala sigurnost u prometu i smanjila emisija ugljičnog dioksida. Prema istraživanjima, ugradnja limitatora koja bi brzinu ograničila na 100 kilometara na sat smanjila bi emisiju ugljičnog dioksida za šest do sedam posto i pridonijela smanjenju nesreća u kojima sudjeluju laka dostavna vozila do 46 posto. Prema istom istraživanju, cijena ugradnje tih uređaja u nova vozila bila bi gotovo ravna nuli, a za vozila koja su već u prometu od 280 do tisuću eura. Trenutačno samo kamioni od preko 3,5 tone imaju ugrađene limitatore, a proizvođači osobnih automobila postigli su dobrovoljni dogovor da maksimalna brzina tih vozila ne može prijeći 250 km na sat.
ATENA - Grčku ovaj tjedan čeka još jedna revizija financija nakon što su europski dužnonsnici jedinstveno otklonili bojazni o mogućem istupanju mediteranske zemlje iz eurozone koje je potpirilo izvješće jednog njemačkog lista. Kako se navodi u priopćenju grčkog ministarstva financija, tim stručnjaka Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke (ECB) pažljivo će analizirati planove grčke vlade o raspodjeli 26 milijardi eura u razdoblju od tri godine u sklopu nastojanja da se smanji ogroman dug. "Misija počinje u utorak", kazao je jedan izvor iz tog ministarstva. Pozitivna ocjena međunarodnih stručnjaka uvjet je za isplatu nove, 12 milijardi eura vrijedne tranše zajma, a Grčka zasad ima teškoća s ostvarivanjem ciljeva zbog neočekivano duboke recesije. Grčka trenutno ima 340 milijardi eura duga.
FRANKFURT - Njemački izvoz i uvoz dosegnuli su u ožujku rekordne vrijednosti u sklopu ubrzanog rasta globalne trgovine, dok je trgovinski višak uvećan više od 11 posto na godišnjoj razini, na 18,9 milijardi eura, pokazali su službeni podaci. Vrijednost njemačkog izvoza iznosila je u ožujku 98,3 milijarde eura, što je 7,3 posto više nego u veljači. Uvoz je također bio rekordan, dosegnuvši 79,4 milijarde eura, što je 3,1 posto više nego u veljači, pokazali su podaci njemačkog statističkog ureda. "To je bila najveća mjesečna vrijednost izvoza i uvoza otkad su se počeli prikupljati statistički podaci o vanjskoj trgovini u Saveznoj Republici Njemačkoj 1950.", objavio je Destatis. Uzmu li se u obzir kalendarski i sezonski utjecaji, trgovinski višak zemlje iznosio je 15,2 milijarde eura. Na godišnjoj razini njemački je izvoz porastao u ožujku 15,8 posto, dok je uvoz skočio za 16,9 posto.
BUKUREŠT - Rumunjsko gospodarstvo na pravom je putu no treba održati tempo reformi kako bi se izbjegli mogući šokovi, izjavio je čelnik misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u toj zemlji Jeffrey Franks. "Stvari idu nabolje ali i dalje postoje realne opasnosti, poput nestabilnosti u drugim dijelovima Europe. Rumunjska ne smije podleći iskušenju i usporiti s reformama", kazao je Franks na tiskovnoj konferenciji. Europska unija i MMF u ožujku su Rumunjskoj odobrili novu kreditnu liniju u visini pet milijardi eura koja će joj biti stavljena na raspolaganje isključivo u slučaju krize. Franks je naglasio da su ispunjeni izvedbeni kriteriji i ciljevi utvrđeni novim sporazumom. "Tekući pokazatelji signaliziraju da Rumunjska neće morati posezati za sredstvima osiguranim tom kreditnom linijom", kazao je. Prognoze MMF-a i EU-a pokazuju da će Rumunjska, nakon dvije godine duboke recesije, u 2011. zabilježiti gospodarski rast od 1,5 posto, te od 3,75 do četiri posto u 2012.
TOKIO - Japan je u ponedjeljak objavio da je iz nuklearke na zapadnoj obali zabilježeno minimalno "istjecanje" radioaktivnosti, a istodobno bi druga kompanija mogla zatvoriti svoju nuklearku u središnjem Japanu zbog pojačane zabrinutosti za sigurnost. Kompanija Japan Atomic Power objavila je da je zaustavila "istjecanje" nakon što su minimalne količine zračenja otkrivene u plinu koji je iscurio iz nuklearke Tsuruga u nedjelju. Kompanija tvrdi da nije bilo utjecaja na okoliš. Japanski mediji izvještavaju da bi treći po snazi japanski proizvođač energije Chubu Electric Power Co tijekom dana mogao donijeti odluku da privremeno zatvori jednu od svojih nuklearki na obali 200 kilometara jugozapadno od Tokija, dok ne izgradi zid kao zaštitu od mogućih tsunamija i poduzme druge mjere za poboljšanje sigurnosti. Taj bi posao trajao oko dvije godine, što bi moglo dovesti do nestašice energije nakon potresa i tsunamija koji su pogodili zemlju 11. ožujka.
TOKIO - Najveći japanski proizvođač čipova Toshiba priopćio je da u tekućoj financijskoj godini očekuje 25-postotni rast godišnje operativne dobiti ali je upozorio da bi tu prognozu mogle dovesti u pitanje moguće redukcije struje. U godini dana do ožujka 2012. prvi japanski proizvođač električnih žarulja očekuje operativnu dobit u visini 300 milijardi jena (3,7 milijardi dolara), što je uglavnom u skladu s očekivanjima analitičara. Tromjesečna operativna dobit u razdoblju od siječnja do ožujka iznosila je 98 milijardi jena, također u skladu s očekivanjima analitičara. Toshiba se potrudila osigurati ključnu opskrbu nakon potresa i tsunamija koji su 11. ožujka potresli Japan, te očekuje normalizaciju proizvodnje do druge polovice tekuće financijske godine kako bi ponovno pridobila klijente koji su počeli razmišljati o smanjenju ovisnosti o Toshibi kada su u pitanju isporuke čipova. Poziv premijera Naoto Kana da se zatvori nuklearna elektrana u Hamaoki kojom upravlja Chubu Electric mogao bi uzrokovati prekid proizvodnje u Toshibinom ključnom pogonu u središnjem Japanu.
LONDON - Turistički operator Thomas Cook upozorio je da će njegovo britansko poslovanje vjerojatno ostvariti lošije rezultate nego prošle godine, nakon što je izvjestio o većem gubitku u prvom polugodištu. Druga po veličini europska turistička tvrtka suočena je s teškim prilikama na tržištu i teškim gospodarskim okruženjem u Velikoj Britaniji, budući da inflacija, nezaposlenost i očekivanja viših kamatnih stopa nagrizaju potrošačko raspoloženje. Tvrtka je u šestomjesečnom razdoblju do kraja ožujka zabilježila operativni gubitak od 166 milijuna funti, u usporedbi sa 130 milijuna gubitka u istom razdoblju prošle godine. Iz Thomas Cooka napominju da ti rezultati odražavaju poremećaj povezan s nemirima u Egiptu i Tunisu, te kasnijim Uskrsom, čiji nepovoljan utjecaj procjenjuju na 22 milijuna, odnosno, 15 milijuna funti.
BERLIN - Njemačka je u ponedjeljak počela prvo popisivanje stanovništva od ujedinjenja 1990. godine, a prikupljeni podaci mogli bi, predviđaju stručnjaci, pokazati da je pad broja stanovnika veći nego što se ranije procjenjivalo. Europska unija pozvala je zemlje članice da ove godine popišu stanovništvo radi izrade usklađenih europskih statističkih podataka. Zadnje popisivanje stanovništva tadašnja SR Njemačka provela je 1987., a DDR 1981. godine. Od 2003. broj stanovnika je u padu zbog niskog nataliteta. Prema službenim podacima s početka godine broj Nijemaca pao je s 82 milijuna na 81,7 milijuna. Voditelj Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Gert Wagner, koji predsjeda Povjerenstvom za popis stanovništva, drži da je u Njemačkoj milijun stanovnika manje. U tom slučaju moguće su promjene u financijskoj raspodjeli njemačkih saveznih pokrajina (Laender) te broju glasova u Bundesratu (gornji dom parlamenta gdje su one zastupljene).
LONDON - Apple je preuzeo mjesto najvrednijeg brenda u svijetu, pokazuje studija agencije za istraživanje globalnih brendova Millward Brown. Procjenjuje se da brend Apple sada vrijedi 153 milijarde dolara (93 milijarde funti), što je gotovo polovica Appleove tržišne kapitalizacije, pokazala je studija BrandZ o 100 najvrednijih robnih marki. Direktor za svjetske brendove Millward Browna Peter Walshe naveo je da je upravo usredotočenost na detalje, uz pojačanu prisutnost njegovih proizvoda u poduzećima, omogućila Appleu da se istakne među ostalim proizvođačima elektronike. Od deset najvrednijih brandova, šest je iz tehnološkog i telekomunikacijskog sektora. Google je na drugom, IBM na trećem, Microsoft na petom, AT&T na sedmom, a China Mobile na devetom mjestu. Devetnaest od ukupno 100 najvećih svjetskih brendova potječe s tržišta u razvoju, u usporedbi s trinaest koliko ih je bilo prošle godine. Facebook je zauzeo 35. mjesto od vodećih 100, s brendom vrijednim 19,1 milijardu dolara, dok je kineska tražilica Baidu skočila s 29. na 46. mjesto. Ukupna vrijednost 100 najvrednijih brandova porasla je za 17 posto na 2.400 milijardi dolara.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica pritisnule su u ponedjeljak rasprodaje imovine koju ulagači smatraju rizičnom budući da su ih preplašile informacije o promjeni uvjeta vraćanja grčkog duga koje su ponovno usmjerile pozornost na probleme u rubnim članicama eurozone. Indeks Londonske burze Ftse kliznuo je 0,6 posto, na 5.941 bod. Frankfurtski DAX bio je na gubitku 1,02 posto i iznosio 7.415 bodova, dok je pariški CAC pao jedan posto, kliznuvši na 4.017 bodova. Tržišta su na početku novog radnog tjedna uznemirila izvješća o promjeni uvjeta povrata grčkog duga. Nakon tajnog sastanka vodećih financijskih dužnosnika u Luxembourgu u petak navečer predsjedatelj vijeća ministara financija članica eurozone Jean-Claude Juncker izjavio je da je postignut konsenzus da Grčka treba novi plan. Te su vijesti najteže pogodile dionice financijskih tvrtki, koje su u prosjeku oslabile 1,5 posto. Pritom je Bank of Ireland bila u minusu 3,7 posto a National Bank of Greece 3,3 posto. Stručnjaci očekuju snažne oscilacije na tržištima u predstojećim danima s obzirom na probleme u dugovima pritisnutim članicama eurozone te na političke napetosti u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, koje ulagače tjeraju na oprez. Na Tokijskoj burzi indeks Nikkei pao je 0,66 posto na 9.794 boda.
LONDON - Cijene nafte oporavile su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, skočivši više od tri dolara zahvaljujući slabijem dolaru i valu kupovina nakon prošlotjednog strmoglavog pada. Cijene barela sirove nafte za isporuke u lipnju porasle su u Londonu 3,40 dolara na 112,53 dolara. Na američkom tržištu bile su više 2,87 dolara i barelom se trgovalo po 100,05 dolara. Slabiji dolar podupire cijene nafte jer jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta, potičući potražnju. Ovaj tjedan tržišta će nastojati utvrditi jesu li visoke cijene nafte utjecale na potražnju. U fokusu će biti i kineski podaci o uvozu u travnju, ali i mjesečne prognoze Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodne agecnije za energiju (IEA). OPEC je objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 104,40 dolara, što znači da je bila 8,40 dolara niža nego dan ranije.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer je ulagače ohrabrio rast Wall Streeta u petak, nakon boljih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada. Cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Singapuru bile su u plusu između 0,3 i 1,3 posto, dok je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto. Nakon prošlotjednog pada za gotovo 3 posto, jutros je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, ojačao gotovo 1 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje nestabilno trgovanje, na što ukazuje pojačano osiguravanje portfelja od daljnjeg pada cijena dionica zbog oštrog pada cijena sirovina. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,3 posto, na 12.638 bodova, dok je S&P 500 pao 1,7 posto, na 1.340 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 2.827 bodova. S&P indeks energetskog sektora potonuo je prošloga tjedna 7 posto, što je njegov najveći tjedni pad u godini dana. Nakon što je prošloga tjedna samo u jednom danu cijena nafte potonula više od 10 posto, uspon cijena sirovina zasad je, čini se, završen a mnogi se ulagači plaše da je zaustavljen i trend rasta tržišta kapitala. „Kako se sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija bliži kraju a u lipnju se završava i Fedov program otkupa državnih obveznica, tržište kapitala moglo bi kratkoročno biti ranjivo. Ne bi me iznenadilo da idućih nekoliko mjeseci, pa i cijelo ljeto, trgovanje bude slabašno“, kaže Natalie Trunow, potpredsjednica u fondu Calvert Asset Management. Dosad je izvješća objavilo 438 kompanija, čije su dionice u sastavu S&P 500 indeksa, a od toga ih je 69 posto svojim rezultatima nadmašilo očekivanja.