Knjigu (782 str.) je objavila zagrebačka izdavačka kuća "Fraktura", a u prostorijama društva "Josip Broz Tito" predstavili su je recenzentica Božena Vraneša-Šoljan, urednik Tihomir Ponoš, glavni urednik u nakladničkoj kući "Fraktura" Seid Serdarević te autor.
Božena Vraneša-Šoljan rekla je da je Jakovina u knjizi pokazao kako je u mnogim ključnim zbivanjima 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća jugoslavenska diplomacija bila važna i utjecajna.
"Nesvrstanost je, ustvrdio je Tvrtko Jakovina, bila glavna poluga za osiguranje vanjskopololitičkog položaja koju je vladajuća politička elita obilato koristila", rekla je, dodajući da autor u 11 opsežnih poglavlja obuhvaća sva relevantna zbivanja Pokreta nesvrstanih u doba Hladnog rata od početka do danas. Ocijenila je da autor "beskompromisno secira vrijeme, događaje i ljude u Jugoslaviji i svijetu".
Osim toga, istaknula je recenzentica Vraneša-Šoljan, knjiga se može čitati i kao štivo iz današnje, aktualne dnevnopolitičke perspektive jer je sve ono što je bilo aktualno prije 30 godina (zbivanja u Afganistanu, Iraku, Zimbabveu, zemljama Magreba) i danas jednako aktualno.
Napominjući kako je to knjiga o jednoj neobično ambicioznoj diplomaciji kojoj su se u Hladnom ratu "posložile zvijezde", Ponoš je rekao da je nesvrstanost u Jugoslaviji bila jedna od najvažnih dogmi.
"Jugoslavija, jedna od zemalja osnivača, kroz sve razdoblje do propasti zemlje bila je najvažnija zemlja Pokreta nesvrstanih", rekao je i ocijenio da je Jugoslavija taj pokret branila od bilo kakvog ideološkog presizanja. Osvrnuvši se na odnos Josipa Broza Tita i Pokreta nesvrstanih, Ponoš je rekao da je to bio "jedan zajednički međuodnos" jer je "Tito trebao nesvrstanima, a nesvrstani su trebali Titu".
Knjiga pokazuje kakva je bila uloga Jugoslavije u drugoj polovici 20. stoljeća, a Jakovina je argumentirano pokazao ulogu jedne male zemlje u tom razdoblju, rekao je Serdarević, ističući da je autor analizom mnoštva novih dokumenata pokazao snagu Pokreta nesvrstanih koji je davao balans tadašnjem bipolarnom svijetu.
Jakovina je rekao da se kroz afirmaciju u Pokretu nesvrstanih Jugoslavija afirmirala kao sugovornik sa SAD-om i Rusijom te europskim zemljama. Izrazio je žaljenje što zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije nisu pokazale veći interes za taj pokret. "To je paradoksalno i krivo", smatra Jakovina.