Sukladno Platonovom promišljanju kako duša nema konzistentne koncepcije, devet izlagatelja sa simpozija, koji su se lani u svibnju u organizaciji Odjela okupili u Orebiću na Pelješcu, dotiču se najrazličitijih bitnih momenata Platonovog pojma duše - od pedagogijskih i političkih, preko epistemologijskih i ontologijskih do estetičkih i kozmologijskih.
Skupom se, kako je istaknuto na predstavljanju knjige u Matici Hrvatskoj, htjela naglasiti upravo ta višeznačnost duše, i to s filozofskog aspekta, koji se danas, naglasila je sveučilišna profesorica filozofije Erna Banić-Pajnić, nedovoljno čuje.
"Nauk o duši postao je empirijska znanost koja već dugo nije znanost o duši nego psihologija bez duše", poručila je, upozorivši i da se o duši sve češće progovara s područja fizike, fiziologije i neurološke znanosti, te da se sve "svodi na biokemiju mozga".
Zbog toga je, istaknula je Banić-Pejnić, knjiga koju je izdala kuća Demetar od dragocjene važnosti za filozofiju, te je zato, smatra, izuzetno pozitivno što je u knjizi više otvoreno pitanja nego su autori zbornika dali odgovora.
"Kada netko od studenata odluči pisati rad o problemu duše, nemam mu što drugo preporučiti nego ovu knjigu", kazala je, ističući da to što su u zborniku sudjelovali i mladi filozofi znači da "ima šanse za pravu filozofiju".
I njezin kolega Igor Mikecin ističe da se u zborniku objavljeni radovi ne bave dušom kao izdvojenom temom, već kao cjelovitim filozofiranjem koje se dotiče odnosa bitka i postojanja, kretanja i stajanja, te općenito nauka o idejama.
Središte nauka o duši, dodao je, stavljeno je na srednje i kasne Platonove dijaloge, u kojima se duša ne promatra pojedinačno, kao duša ljudskog bića, već kao svemirski pojam, kao počelo kretanja svega postajućeg i svega što uopće jest.
Pročelnik Odjela za filozofiju Matice Hrvatske Petar Šegedin, koji je i suurednik zbornika, naglasio je da dijalog nije samo forma, nego i sadržaj filozofije kroz otvaranje slobodnih filozofskih razgovora, te da je upravo stoga i velik značaj filozofskih simpozija, posljedica kojih je i ova knjiga.
"Sloboda filozofskih razgovora ponekad se, ali i najčešće, odvija izvan svakodnevice i institucionaliziranog rada", poručio je, naglasivši da današnje vrijeme, unatoč "beskorisnosti" filozofije za svakodnevni život, gospodarski i politički napredak, jednostavno nameće potrebu da se nadahnuće počne tražiti i u nećem duhovnom.