U tom resoru kažu kako je pad proračunskih prihoda u prvom tromjesečju bio očekivan te podsjećaju da prihodi ove, za razliku od prošle godine, ne sadrže prihode od kriznog poreza, nema jednokratnog izvora prihoda od Inine otplate duga za trošarine, a od srpnja prošle godine primjenjuju se i niže stope poreza na dohodak.
Apsolutni manjak u prihodima manji je nego jednokratno izgubljeni prihod, napominju u Ministarstvu financija.
Ističu i da pozorno prate realizaciju prihoda i poduzimaju mjere u okviru svojih ovlasti za poboljšanje naplate.
Ne možemo na temelju prihoda u prvom tromjesečju tvrditi da se ekonomija oporavila, ali tendencije za to postoje i možemo reći da se Hrvatska odljepljuje od dna, naglašavaju u resoru financija.
Napominju pritom kako neki visokofrekventni pokazatelji pokazuju minus, ali i kako se primjerice kod izvoza, isključi li se iz njega brodogradnja, u prvom tromjesečju pokazuje rast za oko pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, kako znakove oporavka u ožujku pokazuje i tržište rada.
Po preliminarnim podacima Ministarstva, na pad prihoda proračuna u prvom tromjesečju najviše je utjecao pad poreznih prihoda, a najviše je na pad utjecao ožujak u kojem je proračun prihodovao 8,27 milijardi kuna, što je oko 948 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani.
Prihod od poreza u prva je tri mjeseca ove godine iznosio 13,58 milijardi kuna, što je za 7,2 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Najizdašniji porezni prihod, PDV proračunu je u prvom tromjesečju donio ukupno 8,54 milijarde kuna, što je za oko 5 posto više nego u isto vrijeme lani.
No, samo u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine bilježi se pad prihoda od PDV-a za oko 245 milijuna kuna, na 2,85 milijardi kuna. U Ministarstvu to objašnjavaju većim povratom PDV-a. Kada raste uvoz, a taj je rast započeo u ožujku, tada raste i povrat PDV-a, kažu u resoru financija.
Najveći je pad kod poreznih prihoda u prvom tromjesečju zabilježen kod poreza na dobit od kojeg je prikupljeno 1,42 milijarde kuna, što je oko 470 milijuna kuna ili gotovo 25 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Pad za 15,1 posto zabilježen je i kod prihoda od trošarina koji je u prva tri mjeseca ove godine iznosio 2,28 milijardi kuna. Na to je pak najviše utjecao pad prihoda od trošarina na naftne derivate od kojih je prihod u prvom tromjesečju ove godine iznosio 1,32 milijarde kuna, dok je u prvom tromjesečju lani, s obzirom i na Ininu otplatu duga, taj prihod iznosio 1,78 milijardi kuna.
Izostanak prihoda od kriznog poreza vidi se kod ostalih poreza koji u prvom tromjesečju ove godine iznose tek 96,6 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani iznosili gotovo 690 milijuna kuna.
Blagi pad u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje bilježi se kod socijalnih doprinosa. Prihod od socijalnih doprinosa u prvom tromjesečju ove godine iznosi 9,3 milijarde kuna, što je 0,5 posto manje nego u isto vrijeme lani.