WASHINGTON - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji boravi u višednevnom posjetu SAD-u, najavio je u ponedjeljak da će njegovi susreti s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom i državnom tajnicom Hillary Clinton u utorak u Washingtonu biti "nastavak sjajnih odnosa Hrvatske i SAD-a". "Raspravljat ćemo o bilateralnim odnosima, vezanima za hrvatsko članstvo u NATO savezu i o zajedničkim mirovnim misijama i drugim bilateralnim pitanjima", rekao je u Chicagu Josipović koji očekuje da će dovršetak hrvatskih pregovora o pristupanju EU biti važan dio američko-hrvatskih razgovora u Bijeloj kući i State Departmentu. U Vijeću za globalne odnose u Chicagu, jednom od najutjecajnijih foruma za međunarodne odnose u SAD-u, Josipović je održao predavanje na temu "Pomirenje i kaznena odgovornost za ratne zločine". Doveo je u pitanje, sa znanstvenog stajališta, prihvatljivost, odnosno osnovanost postavke o udruženom zločinačkom pothvatu kao temelju presuda Haškog tribunala protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Istodobno je naglasio da kao pravna država, Hrvatska prihvaća legalnost presuda Haškog suda.
Prije odlaska u Washington, hrvatski predsjednik posjetio je čikaški Muzej holokausta, gdje je odao počast žrtvama i hrvatskim Pravednicima među narodima koji su u uvjetima holokausta spašavali živote svojih sunarodnjaka Židova.
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je u ponedjeljak da je Bin Ladenova smrt velika pobjeda u ratu protiv terorizma. "Uspješna akcija specijalnih snaga Sjedinjenih Država velika je pobjeda u ratu protiv terorizma. Ovo je trenutak kada se moramo sjetiti svih žrtava ovdje u SAD-u, ali i širom svijeta, žrtava koje je prouzročio terorizam", izjavio je Josipović za HRT tijekom posjeta Sjedinjenim Američkim Državama. "Istakao bih kako je Hrvatska članica alijanse protiv terorizma, kako rat protiv terorizma nije završen i kako će Hrvatska ostati predana ciljevima koje je ustanovio cijeli napredni svijet, a taj cilj je da se terorizam iskorjeni bilo gdje bio", dodao je Josipović.
PEKING - Kina se pridružila vladama koje su pozdravile ubojstvo Osame bin Ladena u izjavi objavljenoj u utorak u kojoj je na stranu stavila nesuglasice sa Sjedinjenim Državama i poručila da je Kina također žrtva terorizma. "Vjerujemo da je to pozitivan razvoj u međunarodnoj borbi protiv terorizma", rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Jiang Yu nakon objave Bijele kuće da su američki komandosi ubili vođu Al Kaide u Pakistanu. Kina je objavila da separatiste u njezinoj pokrajini Xinjiang pomažu strani ekstremisti. Kritičari kineske politike optužuju Peking da pretjeruje u procjeni terorističkih veza s inozemstvom kako bi opravdao političku i vjersku kontrolu nad Ujgurima, manjinskim narodom muslimanske vjeroispovijesti.
WASHINGTON - Smrt čelnika Al-Kaide Osame bin Ladena nanijela je težak udarac toj organizaciji, ali to nije dovoljno da bi ona nestala, ocijenila je u ponedjeljak Bijela kuća. "Ona je možda ranjeni tigar, ali još ima života u sebi", rekao je na konferenciji za tisak u Washingtonu John Brennan, glavni savjetnik za borbu protiv terorizma predsjednika SAD-a Baracka Obame. Odnos SAD-a i Pakistana ključan je za pobjedu nad Al-Kaidom, no također je razumljivo da zastupnici u SAD-u postavljaju pitanje američke pomoći Pakistanu nakon što je Bin Laden ubijen u bogataškoj četvrti nedaleko Islamabada, rekao je Brennan.
AMAN - Jordan je u ponedjeljak rekao kako se nada da će smrt Osame bin Ladena okončati "doba terora" radikalnih skupina u regiji koje je naštetilo globalnoj potpori Palestincima. Aman sada očekuje "razdoblje u kojem će se okončati terorizam koji je izobličio pravednost palestinske borbe". Službeni izvor drži sada ključnim okončati desetljećima dug sukob kojime je al Kaida opravdavala svoj "teror". Važan saveznik SAD-a na Bliskom istoku i mirovni partner Izraela, Jordan godinama agresivno progoni Al Kaidu i surađuje s obavještajnim službama SAD-a i drugih zemalja. Bin Ladenova smrt mogla bi ublažiti protuislamske strahove na zapadu i pomoći muslimansko-kršćanskoj pomirbi, drži jordanski dužnosnik.
ŽENEVA - Švicarska je našla 360 milijuna švicarskih franaka koji bi mogli biti ilegalna imovina koju su libijski čelnik Moamer
Gadafi i osobe iz njegova okruženja pohranili u toj zemlji, priopćilo je švicarsko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak. Nađeno je i oko 410 milijuna franaka koje se povezuje s bivšim egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom te 60 milijuna koje se povezuje s bivšim tuniskim predsjednikom Zin al-Abidinom Ben Alijem, rekao je glasnogovornik ministarstva Lars Knuchel. "Ta su sredstva zamrznuta" po nalogu švicarske vlade. Švicarska je ranije objavila da zamrzava sva sredstva povezana s trojicom sjevernoafričkih čelnika te je zatražila od financijskih i drugih ustanova da izvijeste o bilo kakvim sumnjivim sredstvima.
BRUXELLES - Hrvatska je postigla jako dobre rezultate u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i do zatvaranja toga poglavlja preostalo je "istrčati još zadnje metre", izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Bošnjaković je u Bruxellesu razgovarao s povjerenicom Europske komisije za pravosuđe Viviane Reding. "Rekli smo da je Hrvatska učinila velike napore i postigla jako dobre rezultate te da su ovo zadnji metri koje moramo istrčati", rekao je Bošnjaković nakon razgovora s Reding. Nakon što je Europska komisija 2. ožujka objavila privremeno izvješće o hrvatskom ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, hrvatska Vlada je napravila akcijski plan za ispunjavanje preostalih mjerila i o tome svaka dva tjedna šalje izvješće u Bruxelles. Do sada su poslana već dva izvješća, a sljedeći se očekuje 12. svibnja. Bošnjaković je rekao da će u trećem izvješću trebati navesti statističke podatke koji pokazuju da je bitno smanjen broj neriješenih sudskih predmeta te dostaviti dokaze da funkcioniraju novouspostavljena tijela Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće. Na novinarsko pitanje je li povjerenica Reding komentirala reakcije hrvatskih vlasti na prvostupanjsku presudu trojici generala, Bošnjaković je odgovorio niječno. "Ne, o tome nije bilo riječi", rekao je Bošnjaković. Ovoga tjedna će u Zagrebu boraviti izaslanstvo stručnjaka Europske komisije i zemalja članica kako bi dobili informacije o ispunjavanju preostalih mjerila za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava. Tijekom ovoga mjeseca trebalo bi se doznati može li Hrvatska sljedeći mjesec, to jest do kraja mađarskog predsjedništva, zatvoriti pregovore u tom poglavlju, a time i zaključiti pristupne pregovore.
ZAGREB - Američka neovisna udruga Freedom House, koja prati stanje građanskih sloboda u svijetu, objavila je u ponedjeljak godišnje Izvješće o slobodi medija u kojem ističe da je 2010. bila godina u kojoj je pristup slobodnim medijima imao najmanji broj ljudi na svijetu u više od deset godina, a Hrvatska je zadržala prošlogodišnje mjesto i ocjenu medijski "djelomično slobodne" zemlje. U izvješću "Sloboda medija 2011: Globalno istraživanje neovisnosti medija", koje pokriva 196 zemalja svijeta i odnosi se na 2010., Hrvatska je svrstana na 85. mjesto s rejtingom 41 i statusom zemlje s "djelomično slobodnim" medijima. Istraživanje je utvrdilo da samo 15 posto svjetskog stanovništva živi u zemljama sa slobodnim medijima, dok 42 posto imaju djelomično slobodne medije a 43 posto žive u zemljama sa neslobodnim medijima. Hrvatska se u izvještaju posebno ne spominje, ali se u dijelu koji govori o srednjoj i istočnoj Europi te prostoru zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza kaže da je stanje medijskih sloboda ukupno ostalo nepromijenjeno. Od zemalja jugoistočne Europe, ispred Hrvatske je Slovenija na 48. mjestu i rejtingom 25, kao jedina iz regije u kategoriji "slobodnih" zemalja. Srbija je 72. s rejtingom 33, a Crna Gora 80. s rejtingom 37. Iza Hrvatske su Makedonija i BiH na 96. mjestu i ukupnom ocjenom 48, Albanija 102. s 50 i Kosovo na 104. mjestu s rejtingom 51. Vrh svjetske ljestvice slobode medija i ove godine drže skandinavske zemlje na čelu s Finskom i ocjenom 10 te Norveškom i Švedskom s ocjenom 11, a začelje pripada Burmi, Eritreji, Libiji, Uzbekistanu, Turkmenistanu i Sjevernoj Koreji, koja je posljednja na ljestvici s ocjenom 97.