FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Documentin skup o odjecima haaške presude

Autor: tkol
ZAGREB, 20. travnja 2011. (Hina) - Na skupu o društvenim odjecima i pravosudnim konzekvencama prvostupanjske presude generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, koji je danas organizirao Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, ocijenjeno je među ostalim da je "Hrvatska i dalje nespremna za suočavanje s prošlošću" te kako je "reakcija javnosti na presude rezultat dosta niske informiranosti o tome što se događalo u kolovozu 1995.", a mediji su prozvani da su "proizveli stanje uzbune i opće mobilizacije", pri čemu je istaknuto i kako je dvojbeno je li Haaški sud uopće mogao suditi i primijeniti institut zajedničkoga zločinačkog pothvata.

Nacija nije pokazala spremnost da se suoči s prošlošću, ustvrdio je Puhovski, koji je u vrijeme akcije Oluje bio u Hrvatskome helsinškom odboru.

Izrazio je uvjerenje da se "udruženi zajednički pothvat više ne može maknuti iz krajnje presude iako", kako je rekao, "vjeruje da će presude generalima biti radikalno smanjene".

"Te se stvari ne mogu rješavati diplomatskom ofenzivom", naglasio je i dodao kako država, "što više pomaže obranama da iz toga iziđu, to više potkrepljuje pretpostavku o nekakvom zajedničkom pothvatu, pa makar ne više i zločinačkom".

"Ako se ocijeni da politički treba diplomaciju, sportaše i biskupe mobilizirati da dokazuju kako stoje stvari, onda se dokazuje i taj 'združeni pothvat'", ustvrdio je Puhovski.

"Čini mi se da u presudi ima puno dvojbenih stvari, no nije istina da se govori o tome da je država nastala na zločinu, da je akcija Oluja zločinački pothvat, kao što nije istina ni da se tzv. Republika Srpska Krajina proglašava državom", rekao je Puhovski izražavajući nerazumijevanje prema izjavi predsjednika Republike koji je, kako je dodao, "kao profesor kaznenog prava rekao da je šokiran presudom".

Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič rekla je kako je šok koji je uslijedio u javnosti nakon presude djelomično povezan s time što se mjesecima prije presude stvarao dojam da će presuda biti oslobađajuća.

Težina reakcija javnosti, po njezinim riječima, povezana je s činjenicom da se u medijima "dalo puno prostora obrani", a malo je ostavljeno za obitelji žrtava.

Reakcija javnosti na presude generalima Gotovini, Čermaku i Markaču jest rezultat dosta niske informiranosti o tome što se u kolovozu 1995. događalo, rekla je Teršelič i dodala kako je nakon Oluje na oslobođenim područjima ubijeno više od 600 civila, cijela su sela zbrisana, a Hrvatsku je napustilo više od 150 tisuća stanovnika srpske nacionalnosti.

Suđenje nije bilo lako pratiti i bilo je malo izvještaja, no oni koji su ga pratili očekivali su osuđujuće presude, ustvrdila je Teršelič.

Za Markačeva odvjetnika Gorana Mikuličića dvojben je pojam zajedničkoga zločinačkog pothvata, koji je, po njegovu mišljenju, "kičma i optužnice i presude generalima".

Formalno-pravno gledano, nije riječ o nekom novom kaznenom djelu, nego o jednom obliku sudioništva koje je nazvano zajednički zločinački pothvat.

Po mišljenju obrane, ali i uglednih pravnih stručnjaka u svijetu, dvojbeno je je li Haaški sud uopće mogao suditi i primijeniti institut zajedničkoga zločinačkog pothvata, rekao je Mikuličić.

Obrana generala Markača i kroz završno pismo i kroz završne riječi pokušala je analizirati tu instituciju kroz međunarodnu praksu te pokazati sudu da nije mjerodavan primjenjivati taj institut, rekao je Mikuličić i dodao kako "u prvom poluvremenu te utakmice nisu uspjeli".

Mikuličić je, sa stajališta obrane, rekao kako je uvjeren da ima "dovoljno 'mesa' koje se može iskoristiti za ozbiljno kontraargumetiranje tvrdnja iz prvostupanjske presude".

Izrazio je i nadu da "političke implikacije kojima se taj sud "zaokrivao" u određenim trenucima neće utjecati na odluku žalbenog vijeća".

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić rekao je kako "nitko ne poriče da je Oluja oslobodilačka akcija" te je dodao kako je "osuđujuće da se ta vojna akcija upotrijebila kako bi se ostvarila ideja etničkog čišćenja".

Gotovinina uloga, rekao je Pusić, bila je u vojnom dijelu akcije koji se odnosio na to da se neprijatelj vojno pobijedi, a ne da se očisti narod koji tamo živi.

Slučaj Gotovina, a i Markač, po Pusićevu mišljenju, "treba odvojiti od udruženoga zločinačkog pothvata".

Po mišljenju jednog od autora knjige "Gotovina, stvarnost i mit" Ivice Đikića, iz presude se ne može iščitati da je riječ o presudi protiv Republike Hrvatske i hrvatskog naroda.

Medijski su odjeci presuda u predmetu Gotovina-Čermak-Markač, po njegovim tvrdnjama, bili "neprofesionalni".

Mediji su, kako je rekao, "proizveli stanje uzbune i opće mobilizacije", a jedan od motiva za, kako je dodao, "medijsku histeriju" jest u tome da se pokuša jednokratno profitirati na presudi.

(Hina) xkt ynpav

An unhandled error has occurred. Reload 🗙