"U potpunosti podržavamo odluku ministrice Bučan da dade ostavku. U utorak ću izvršnom odboru stranke predložiti da napustimo vladajuću koaliciju", rekao je Erjavec.
Bučan je na mjesto ministrice došla prije tri mjeseca nakon što je njen prethodnik Henkrik Gjerkeš dao ostavku jer ga je policija zaustavila u vožnji pod utjecajem alkohola. Taj resor, prema koalicijskom ugovoru četiriju stranaka koje sastavljaju Pahorovu vladu, pripada DESUS-u, stranci koja se protivi reformi mirovinskog sustava kao ključnoj strukturnoj reformi za koju se zalaže Pahorova vlada.
Novinarima je u kratkoj izjavi rekla da se na ostavku odlučila zbog medijskih i drugih pritisaka i jer joj se u vladi onemogućavao normalan rad.
Najjača stranka u vladi su Pahorovi Socijalni demokrati (SD), no njegovi koalicijski partneri iz stranke Zares i Liberalno-demokratske stranke (LDS) zadnjih su mjeseci više puta pozvali premijera da pokaže "odlučnost" i isključi DESUS iz koalicije jer glasuje protiv odluka vlade i najavljuje da će u predstojećoj kampanji birače pozivati da na referendumu glasuju protiv novog zakona o mirovinskom osiguranju.
U slučaju odlaska DESUS-a iz koalicije Pahorova vlada u parlamentu bi izgubila većinu, jer tri stranke koje bi ostale u vladi imaju u parlamentu samo 42 od ukupno 90 zastupnika.
Slovenski mediji navode da bi Pahorova vlada, koja u javnosti ima vrlo malu potporu, i u takvoj situaciji u parlamentu mogla održavati tzv. "projektnu većinu" kod izglasavanja pojedinih zakona. To se pokazalo krajem prošle godine prilikom potvrđivanja mirovinske reforme, kad su za novi zakon o mirovinskom osiguranju bez DESUS-a glasovali nezavisni i stranački nepovezani zastupnici, te zastupnici talijanske i madžarske manjine, ali i oporbena Slovenska pučka stranka. Slično je bilo i izglasavanje proračuna za ovu godinu, kad su većinu vladi u parlamentu također osigurali neki oporbeni zastupnici.
Slovenski mediji navode kako je manje vjerojatno da bi neka od oporbenih stranaka, u slučaju izlaska DESUS-a iz koalicije s Pahorom, potpisala formalni koalicijski ugovor nešto više od godinu dana pred redovne izbore. Ostaje međutim formalna mogućnost da Pahor zatraži glasovanje o povjerenju vladi, a u slučaju da je ne dobije predsjednik države Danilo Tuerk po slovu ustava mogao bi, u konzultaciji sa strankama, voditi razgovore o kandidatu za novog premijera koji bi dobio parlamentarnu većinu.
Samo u slučaju da ni to ne bi uspjelo, preostala bi mogućnost sazivanja izvanrednih parlamentarnih izbora, no takav slučaj u Sloveniji od vremena stjecanja nezavisnosti do sada nije bio zabilježen.