"Ante Gotovina je vodio operaciju kojom je 1995. godina oslobođena kninska krajina, tada je u očima Hrvata bio heroj, a to se nije promijenilo ni nakon današnje presude u Haagu", navodi na svom portalu slovenska televizija u portretu Ante Gotovine pod naslovom "Ratni junak ili zločinac".
Ljubljansko "Delo" ističe "šokiranost" koju je vijest o drakonskim kaznama za generale Markača i Gotovinu izazvala u njihovoj domivini, te ponavlja jedinstvene ocjene vlade i predsjednika države u kojima se ističe da osuda ne može dovesti u pitanje legitimnost "Oluje" i legalnost Domovinskog rata koji je bio obrambeni i reakcija na zločinačku politiku Miloševićeva režima, kako je to formulirao predsjednik Josipović.
"Haaški sud bi ratove na Balkanu svojim presudama morao simbolički okončati, ali presudama postiže suprotan učinak", navodi se u jednom komentaru ljubljanskog "Dela".
"Umjesto za pravdu, Haaški sud odlučio se za kopiranje Daytonskog sporazuma, a to je dokument koji je na silu izjednačio krivnju za etničko čišćenje i legitimizirao genocid kao sredstvo za postizanje političkih i teritorijalnih ciljeva", navodi komentator Boštjan Videmšek, koji procjenjuje da takve presude "neće donijeti potrebnu katarzu".
"Takvim se presudama postiže suprotan učinak, pa postoji opravdan strah da takve presude mogu postati simbolični uvod u nova neslaganja i nove ratove", navodi autor komentara.
Kao potkrepu tezi da se pokušava izgraditi simetrija krivnje navodi da je Ratko Mladić još uvijek na slobodi, da je Biljana Plavšić prijevremeno puštena na slobodu iako je priznala odgovornost za progon Bošnjaka.
"Dva jugoslavenska generala - Kadijević i Adžić koji su bili glavni planeri jugoslavenskih ratova i kojih se po zlu sjeća i u međuvremenu od balkanske zbilje distancirana Slovenija isto su tako još na slobodi", podsjeća vodeći slovenski dnevni list u komentaru.
"Presude koje je haaški sud izrekao u zadnjih deset godina, a posebno one koje nije izrekao, jeftinom logikom razdiobe krivnje pišu novu povijest, a rodbini žrtava oduzimaju zadnju mogućnost za dostojanstven pokop svih 200.000 žrtava jugoslavenskih ratova", navodi se u komentaru "Dela".