LJUBLJANA - Drakonske kazne dvojici hrvatskih generala u prvostupanjskoj presudi Haaškog suda šokirale su Hrvate i oslabile poziciju premijerke Jadranke Kosor, ali nisu iznenadile nikoga osim nepripremljenu hrvatsku javnost, neke su od konstatacija u komentarima slovenskog tiska koji i u subotu veliku pažnju posvećuje presudama i njihovim mogućim političkim implikacijama u Hrvatskoj i regiji. "Presuda Gotovini i Markaču za ratne zločine nije iznenadila nikoga, osim možda same Hrvate koji su uvjereni u pravednost akcije Oluja i ne mogu prihvatiti činjenicu da se ratni zločini događaju i u oslobodilačkim ratovima", navodi mariborski dnevni list "Večer". Više od osude dvojice generala Hrvate boli kvalifikacija Haaškog suda o "udruženom zločinačkom pothvatu" ondašnjeg hrvatskog političkog vodstva na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, navodi "Večerov" komentator Vojislav Bercko, uz ocjenu da će presuda iz Haaga imati teške političke posljedice u Hrvatskoj. "Vlada HDZ-a koju vodi Jadranka Kosor podržava branitelje, ali je izgubila većinsku potporu javnosti. Sad kad se našla na udaru kritika da je više surađivala s haaškim tužiteljstvom nego s obranom generala, ta će vlada do jesenskih izbora biti politički mrtva", navodi slovenski list. "Delo" navodi da se u haaškoj sudnici "zapravo sudilo Tuđmanu" i njegovim najbližim suradnicima. "Sudsko je vijeće Tuđmana i najbliže suradnike definiralo kao zločinačku skupinu koja je zajedno s legitimnom operacijom (oslobođenja okupiranih krajeva) izvela i tajni plan etničkog čišćenja. Većina hrvatske javnosti i politike ne vjeruje u postojanje takve skupine, no ako egzodus Srba i nije bio planiran, znalo se je da je ubijeno više stotina civila i sustavno uništavano i pljačkano njihovo vlasništvo, kako se ne bi vratili", navodi "Delo" u komentaru. Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" s jedne strane ocjenjuje da je teza o "zločinačkom pothvatu" na sudu bila dokazana, ali ipak piše o "haaškoj farsi" i iznosi sumnju da će visoke kazne Gotovini i Markaču djelovati "katarzično" na odnose u regiji. "Haag je u presudi koja se odnosi na zločinački pothvat nesumnjivo definirao zločin i počinitelje, ali je i zašao u neistražena područja međunarodnog prava, gdje inače vrijede sasvim druga pravila. Kad bi jučerašnju presudu dvojici hrvatskih generala preveli na slične događaje u sadašnjosti i bližoj prošlosti, na svakom bi se koraku susretali sa zločinačkim planovima za postizanje određenih državnih ciljeva. Koaliciju koja je okupirala Irak mnogi su prepoznali kao takvu kriuminalnu udrugu, a možda će se u budućnosti isto dogoditi s koalicijom koja preuređuje situaciju u Libiji i Obali Bjelokosti obali", navodi komentator Dejan Kovač. Međunarodno je licemjerje osuđivati akciju u hrvatskom Domovinskom ratu koji je bio "čišći" od onog u Afganistanu, gdje je među civilima mnogo "kolateralnih žrtava" za koje nitko ne odgovara, navodi list.
TOKIO - Potres jačine 5,8 osjetio se u subotu ujutro sjeverno od Tokija gdje su se zgrade snažno zatresle, javlja Američki geofizički institut USGS. Epicentar te trešnje nalazio se u južnom dijelu prefekture Ibaraki, na približno 80 km sjeverno od glavnog grada, istaknula je Japanska meteorološka agencija. Hipocentar se nalazio na 20 kilometara dubine, prema podacima USGS-a, i na 70 km prema japanskoj agenciji. Taj potres nije bio replika potresa jačine 9 koji je opustošio sjeveroistok Japana 11. ožujka, ističe se iz Agencije. Neposredno poslije potresa nije bilo dojava o žrtvama niti većoj šteti. Operater havarirane nuklearne centrale Fukushima Tokyo Electric Power (Tepco) ustvrdio je kako potres nije prekinuo ubrizgavanje vode u reaktore, ključnu operaciju za izbjegavanje pretjeranog zagrijavanja goriva.
DŽALALABAD - U samoubilačkom napadu za koji su odgovornost preuzeli talibani smrtno su stradale četiri osobe, a osam ih je ranjeno u subotu ujutro u glavnom stožeru vojske za istok Afganistana, gdje su stacioniranii strani vojnici, kazali su vojni i bolnički dužnosnici. "Dovezli su nam četiri trupla i osam ranjenih osoba", kazao je Baz Mohamad Šairzad, upravitelj bolnice u istočnoj pokrajini Nangarhar. Glasnogovornik snaga NATO-a u Afganistanu (ISAF) bojnik Tim James kazao je da ima "afganistanskih žrtava te žrtava unutar ISAF-a", ne navodeći druge detalje. Istaknuo je da se stotinjak vojnika ISAF-a nalazilo u toj bazi u pokrajini Lagman, smještenoj nedaleko od Džalalabada, velikog grada na afganistanskom istoku i središta Nangarhara. Samoubojica je aktivirao eksploziv u toj bazi afganistanske vojske smještenoj u zoni Gambiri, kazao je Mohamad Noman Hatifi, glasnogovornik afganistanske vojske za istok zemlje. Afganistansko ministarstvo obrane u priopćenju je potvrdilo napad, ne navodeći broj žrtava. Glasnogovornik talibana Zabiula Mudžahid preuzeo je odgovornost za napad.
ZAGREB/HELSINKI - Finci u nedjelju biraju novi parlament koji će, ostvare li se predizborne ankete, snažnije skrenuti udesno, zahvaljujući uzletu euroskeptične stranke koja je birače privukla populističkim temama protiv useljenika i financijske pomoći za prezadužene članice Europske unije. Nacionalna koalicija, konzervativna članica sadašnje vladajuće koalicije, trebala bi dobiti najviše glasova, 21,2 posto. Tu stranku vodi ministar financija Jyrki Katainen o kojemu se govori kao o budućem premijeru. Stranka Centra, koju vodi premijerka Mari Kiviniemi, trebala bi dobiti 18,6 posto glasova, piše AFP. S njome su gotovo izjednačeni oporbeni socijaldemokrati kojima ankete predviđaju 18 posto. Tri dana do izbora ankete su pokazale da bi protuuseljenička, euroskeptična i populistička stranka desnice Pravi Finci trebala osvojiti 15,4 posto glasova. Uspije li to ostvariti, dobit će 37 zastupnika u parlamentu od 200, a u sadašnjem ih sazivu ima šest. Analitičari očekuju da će sadašnja koalicija, u kojoj je još i manjinska švedska stranka, zadržati vlast. Međutim, novi bi parlament trebao biti desniji jer su državljani Finske sve nezadovoljniji sudjelovanjem u paketu europske pomoći za posrnule članice Unije kao što su Grčka, Irska te najnovija Portugal. "Građani jednostavno kažu: pogrešno je pomagati Portugalu, Grčkoj..., trebali bismo ih jednostavno pustiti da odu u stečaj", komentirao je analitičar Martti Salmi rezultate anketa, prenosi Reuters. Premijerka Kivinimei i stručnjaci upozoravali su birače neka dobro razmisle, jer bi blokiranje zajmova za prezadužene članice moglo potaknuti novu financijsku krizu koja bi pogodila i Finsku.
Finska, zemlja od pet milijuna ljudi, u 2010. godini ostvarila je gospodarski rast na razini 3,1 posto, uz nezaposlenost od 8,4 posto.