ZAGREB - Situacija u pravosuđu ne može se promijeniti preko noći, ali je u posljednje tri godine doneseno puno dobrih odluka i potrebno je neko vrijeme da se one implementiraju, izjavio je u utorak u Zagrebu hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Bošnjaković je o postignućima u pravosudnim reformama, osobito u ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava, govorio na poslovnom ručku Američke gospodarske komore. "Budućnost pravosuđa je danas puno bolja i ne sumnjam da ćemo dosegnuti standarde razvijenih zemalja", istaknuo je ministar pred članovima komore u hotelu Westin u Zagrebu. "Svjesni smo da je pred nama još puno posla, jer sve što smo donijeli treba provesti u život", dodao je Bošnjaković. Na skupu, kojem je nazočio i američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley, Bošnjaković je iznio pregled pravosudnih reformi - od jačanja sudova do mjera za jačanje investicija do borbe protiv korupcije. Ponovio je podatak da je 40 posto manjih sudova ukinuto i pripojeno većim sudovima, a u prvom tromjesječju ove godine rješeno 14.000 od 84.000 predmeta starijih od tri godine i istaknuo da bi svi stari, neriješeni slučajevi trebali biti "počišćeni" u iduće dvije godine.
ZAGREB/BEČIĆI - Predsjednik crnogorske vlade Igor Lukšić otvorio je u utorak u Bečićima 9. Konferenciju Jadransko-jonske inicijative na kojoj sudjeluje predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te predsjednici parlamenata Crne Gore, Italije, Grčke, Albanije i Srbije, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora. "Intenziviranje regionalne i bilateralne suradnje te kontinuirani dijalog temelji su multietničkog, multikonfesionalnog i multikulturalnog društva, ali i stabilnosti u regiji", rekao je Lukšić prilikom otvaranja konferencije. Ovogodišnja konferencija Jadransko-jonske inicijative naglasak stavlja na dvije teme, a to su "Mediteranska oblast - kolijevka multikulturalizma" i "Održivi razvoj energetskog sektora u Jadransko-jonskoj regiji". U svom uvodnom izlaganju na temu "Mediteranska oblast - kolijevka multikulturalizma" predsjednik Donjeg doma talijanskog parlamenta Gianfranco Fini istaknuo je kako se multikulturalnost na području Sredozemlja može očuvati samo uz zaštitu pojedinačnih identiteta i kulturnih korijena s ciljem stvaranja otvorenog društva te da je prava integracija moguća samo pod pretpostavkom prihvaćanja svega što čini jedno društvo, svih njegovih vrijednosti, uz istodobno prepoznavanje zajedničkih vrijednosti te očuvanje vlastite kulture. Podupirući Finijevu izjavu da je "demokracija vrijednost koja se ne nameće", predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je u svom izlaganju istaknuo kako su "demokracija i njena dostignuća postigla upravo to da različite kulture mogu živjeti jedna pored druge u suživotu te da je potrebno puno više mudrosti i promišljenosti kako bi se na ovom prostoru stvorila zajednica država i naroda koja će uzajamno poštivati svoje razlike".
BEOGRAD - Međunarodni sajam graditeljstva, 37. po redu, na kojem će sudjelovati više od 900 izlagača, od čega oko 300 inozemnih, među kojima i izlagači iz Hrvatske, otvoren je u utorak na Beogradskom sajmu i trajat će do 16. travnja. Na sajmu će se predstaviti izlagači iz 29 zemalja Europe, Azije i Amerike, a tijekom manifestacije bit će prikazane najnovije tehnologije u području graditeljstva, kao i pratećim djelatnostima. Ravnatelj ureda Hrvatske gospodarske komore (HGK) u Beogradu Goran Masnec za Hinu je izjavio kako je ovogodišnji nastup Hrvatske 11. po redu te da će se, uz HGK, na sajmu predstaviti i 11 hrvatskih tvrtki. Izlagačima iz Hrvatske će, kako je naveo, na raspolaganju ukupno biti oko 950 četvornih metara prostora, a bit će raspoređeni na više izložbenih mjesta, ovisno o djelatnosti za koju su specijalizirani. Sajam će obuhvatiti izlagače u području istraživanja i projektiranja, izgradnje i održavanja objekata, visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, materijala, opremanja objekata, građevinskih strojeva, uređaja i alata, adaptacije, rekonstrukcije i restauracije, zanata, informatičke tehnologije i upravljanja projektima u građevinarstvu te opremanja enterijera.
LUXEMBOURG - Britanski ministar vanjskih poslova William Hague izjavio je u utorak u Luxembourgu da NATO treba pojačati vojne napore radi zaštite civilnog stanovništva u Libiji te pozvao ostale zemlje koje sudjeluju u operaciji da povećaju svoj doprinos. "Moramo održati i pojačati naše napore u NATO-u. Velika Britanija je dala dodatne zrakoplove koji mogu gađati ciljeve na tlu od kojih prijeti opasnost civilnom stanovništvu. Naravno, bilo bi dobro kada bi i drugi to učinili", rekao je Hague po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, na kojem je stanje u Libiji jedna od glavnih tema. S Hagueom se ne slaže španjolski državni tajnik Diego Lopez Garrido, koji smatra da ne treba ništa mijenjati. "Nema potreba za tim, akcija NATO-a odvija se dobro i ništa ne treba mijenjati", rekao je Lopez Garrido. O stanju u Libiji ministre zemalja članica EU-a upoznat će šef oporbenog libijskog prijelaznog vijeća Mustafa Mohamed Džalil. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton rekla je da režim pukovnika Moamera Gadafija mora pasti. "Posve je jasno da diktator Gadafi ni na koji način ne može više voditi zemlju", rekla je Ashton.
MOSKVA - Nekadašnji milijarder i protivnik ruske vlasti, Mihail Hodorkovski optužuje premijera Vladimira Putina da mu je stalo do nezavisnosti pravosuđa koliko i nekada Staljinu, u intervjuu objavljenom u izvadcima na njegovoj internetskoj stranici u utorak. "Pravnik Putin i bandit Staljin na isti način shvaćaju neovisnost pravosuđa", rekao je Hodorkovski njemačkom dnevniku Die Weltu. Hodorkovski je u zatvoru od 2003. godine, a ostat će u njemu najmanje do 2017. "Lopovu je mjesto u zatvoru", javno je izjavio Putin, uoči donošenja presude na drugom suđenju Hodorkovskom u prosincu. To drugo suđenje brojni su promatrači vidjeli kao nastavak političkog obračuna vlasti i biznismena koji se suprotstavio Kremlju i financirao oporbu. Presudu su kritizirale brojne zapadne zemlje. "Čitao sam kako je Staljin pisao naredbe - sudi pa strijeljaj. A sada sam čuo kako Putin, prije presude, objašnjava zašto moram ostati u zatvoru. Očito je da je on ipak mnogo humaniji", sarkastično je izjavio Hodorkovski. Bivši vlasnik naftne kompanije Jukosa i njegov glavni partner Platon Lebedev, od 2003. služili su kaznu od osam godina zatvora zbog prijevare i utaje poreza, a zatim im je na drugom suđenju, uoči isteka prve kazne, ona produljena do 30. prosinca 2017. zbog krađe i pranja novca.