Tvrdeći kako je haaški sud postupio u skladu s pravom, Tadić je, kako je objavljeno na internetskim stranicama ureda srbijanskog predsjednika, izrazio očekivanje da će kazne poslužiti procesu pomirbe.
"Ukoliko imamo kazne primjerene zločinu koji je izvršen, onda imamo veće šanse i pretpostavke za pomirenje među građanima na prostoru jugoistočne Europe", poručio je Tadić.
To je, kako je rekao, moralno, ali i funkcionalno pitanje, jer ukoliko postoji dobra suradnja u susjedstvu, onda i "regija", kao i zemlje unutar nje, neće zaostajati za ostalim zemljama Europe.
Dodao je da se ne želi upuštati u dublju ocjenu opravdanosti kazni, jer bi to, poručio je, bilo miješanje u rad haaškog suda i pravosuđa, te da kao predsjednik Srbije načelno uvijek izbjegava miješati se u rad pravosudnih institucija i institucija Ujedinjenih naroda.
Ravnateljica nevladine udruge Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić ocijenila je kako će konačna presuda generalima Gotovini i Markaču staviti točku na različita tumačenja događaja tijekom operacije "Oluje".
Po njenim riječima, prvostupanjskom presudom i činjenicama koje je utvrdio sud te dokazima na kojima se presuda temelji, otvoren je prostor za usklađivanje dosadašnjih interpretacija i tumačenja onoga što se dogodilo u "Oluji".
U prvostupanjskoj presudi, ocijenila je Kandić, najvažnije je da su potvrđeni navodi iz optužnice da je postojao zajednički zločinački pothvat u odnosu na Gotovinu i Markača. Presuda, po njenim riječima, neće poremetiti odnose između Srbije i Hrvatske i sada se otvara prostor u kojem mora biti sve više činjenica i sve manje političkih viđenja i interpretacija.
Zamjenik predsjednika vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić kazao je kako ne može komentirati presudu hrvatskim generalima jer nije vidio njezin sadržaj, ali je dodao kako jedino može reći da "Oluja" i "Bljesak" predstavljaju "jedne od najtežih zločina koji su se dogodili nakon Drugoga svjetskog rata na teritoriju Europe".
Predsjednik Jedinstvene Srbije (JS), jedne od manjih stranaka unutar vladajuće koalicije, pozvao je Hrvatski sabor da se ispriča srpskom narodu "za najveće etničko čišćenje počinjeno nakon Drugoga svjetskog rata u akciji 'Oluji'" te ukine odgovarajući državni blagdan.