LISABON/ZAGREB - Portugalski premijer u ostavci Jose Socrates izjavio je u srijedu da je njegova zemlja zatražila financijsku pomoć od Europske unije, izvijestio je BBC. "Vlada je danas odlučila zatražiti financijsku pomoć od Europske komisije", rekao je Socrates u televizijskom obraćanju naciji, ističući da je Portugal bio "u prevelikim rizicima kojima nije trebao biti izložen". Vlada u Lisabonu dugo se opirala traženju pomoći, no prošloga je tjedna priznala da ciljani proračunski deficit za 2010. nije postignut. Portugal slijedi Grčka i Irsku u traženju financijske sanacije od Europske unije. "Uvijek sam govorio da bi traženje inozemne pomoći bilo krajnji korak, no došli smo do toga trenutka", rekao je Socrates, naglasivši kako je to "iznad svega, u nacionalnome interesu". On nije rekao koliku će potporu Portugal tražiti. O tome će se voditi pregovori, a BBC navodi procjene stručnjaka da bi zajmovi Portugalu mogli iznositi čak 80 milijardi eura. Socrates je u govoru potvrdio ono što je ministar financija Fernando Teixeira dos Santos rekao ranije u srijedu, kako su Portugalu "nužno" potrebni "mehanizmi financiranja koji stoje na raspolaganju u okviru EU-a". Vlada u ostavci je sve do srijede opetovala kako je portugalska država "kadra ispuniti svoje financijske obveze", unatoč zabrinutosti tržišta zbog solventnosti zemlje s približavanjem rokova za otplatu duga. Portugal treba vratiti 4, 252 milijarde eura 15. travnja, te 4,899 milijardi eura 15. lipnja.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) nije primio zahtjev za financiranje iz Portugala, izjavio je u srijedu glasnogovornik MMF-a, nakon izvješća da se Lisabon obratio Europskoj uniji za pomoć. "Nismo primili zahtjev za financijsku pomoć", rekao je glasnogovornik u priopćenju, dodajući kako je "MMF spreman pomoći Portugalu". Portugalska vlada u ostavci, premijera Jose Socrates, u srijedu je objavila da je zatražila "financijsku pomoć od Europske komisije", za koju stručnjaci procjenjuju da bi mogla doseći do 80 milijardi dolara,
BRUXELLES - Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić sastao se u srijedu u Bruxellesu s predsjednikom Europske pučke stranke Wilfriedom Martensom i razgovorao o završetku hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Kardinal Bozanić boravi do petka u Bruxellesu, gdje sudjeluje kao potredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) na plenarnom zasjedanju Komisije biskupskih konferencija EU-a (COMECE). "Predsjednik Martens izrazio je najdublju osobnu podršku, kao i podršku cijele političke obitelji EPP-a, Vladi Republike Hrvatske i njezinoj predsjednici Jadranki Kosor u okončavanju pristupnih pregovora s EU do konca lipnja ove godine. Predsjednik Martens je također naglasio da Hrvatska ima ključnu ulogu u regiji i da će skori pristup Hrvatske u EU odaslati jaku poruku ostalim zemljama regije", kaže se u priopćenju koje je EPP objavio u srijedu navečer. Martens je također izjavio da će EPP i nadalje činiti sve kako bi osigurao završetak pregovora u željenom roku. U priopćenju se kaže da je kardinal Bozanić "zahvalio predsjedniku Martensu na vjernoj podršci Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Istodobno je upoznao predsjednika Martensa s pohodom Svetog Oca Benedikta XVI. Hrvatskoj, koji će se održati u Zagrebu 4. i 5. lipnja, te istaknuo važnost Papina pohoda za Crkvu u Hrvatskoj, kao i nastojanja Republike Hrvatske da uđe u puno zajedništvo europskih država".
ZAGREB - Konvoj pripadnika Afganistanske narodne armije (ANA), koje mentoriraju pripadnici zajedničkog hrvatsko-američkog mentorskog tima (OMLT), napadnut je pješačkim oružjem u srijedu u kasnim popodnevnim satima po hrvatskom vremenu na području Regionalnog zapovjedništva "Sjever" u Mazar-e Sharifu, priopćilo je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH). MORH ističe kako u tom napadu nije bilo izravnog djelovanja na 13 pripadnika hrvatsko-američkog mentorskog tima, koji su po dolasku u bazu nastavili sa svojim redovnim zadaćama. U misiji ISAF-a u Afganistanu Hrvatska ima ukupno 330 vojnika koji su raspoređeni u Regionalnom zapovjedništvu Sjever u Mazar-e Sharifu i Regionalnom zapovjedništvu u Kabulu.
BENGAZI - Proizvodnja nafte na poljima u istočnoj Libiji koja su pod kontrolom pobunjenika prekinuta je nakon napada snaga odanih Moameru Gadafiju, rekao je u srijedu glasnogovornik pobunjenika. Gadafijevo topništvo je u utorak i u srijedu gađalo naftna polja u Misli i u Vahi, rekao je novinarima glasnogovornik Hafiz Goga u pobunjeničkom uporištu Bengaziju. "Iz ovih naftnih polja crpi se nafta za Tobruk", rekao je Goga. "Vađenje nafte danas je obustavljeno". S nalazišta u istočnoj Libiji koja su zauzeli pobunjenici do utorka se vadilo 100 000 barela nafte na dan. Šteta zbog novog napada još se procjenjuje. Televizija Al Arabija je izvijestila da je u srijedu iz luke Tobruk isplovio naftni tanker s prvom isporukom nafte koju je prodala pobunjenička administracija koja kontrolira istok zemlje. Kupac nafte nije poznat.
RIJAD - Američki ministar obrane Robert Gates rekao je da je s kraljem Abdulahom u srijedu razgovarao o tome kako da zaustave "destabilizacijsko" djelovanje u regiji, optuživši Iran da želi izazvati nerede. Gates je u prigodi svog prvog posjeta Rijadu, pošto se 86-godišnji kralj koncem veljače vratio u domovinu nakon operacije kralješnice i nakon dugog oporavka, jedan i pol sat razgovarao u četiri oka s monarhom kojeg je nazvao "veoma dobrom, iznimno srdačnom i toplom" osobom. Saudijska Arabija i Sjedinjene Države optužuju šijitski Iran da želi destabilizirati regiju i da priprema urotu protiv sunitskih kraljevina, koristeći se šijitskim zajednicama koje se smatraju diskriminiranima.
ZAGREB - Moamera Gadafija će se ocjenjivati po njegovim djelima na okončanju nasilja protiv civila, a ne po njegovim riječima, objavila je u srijedu Bijela kuća nakon što je primila pismo libijskog čelnika za predsjednika Baracka Obamu. "Možemo potvrditi da je pismo postoji, i očito nije prvo", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One na Obaminom letu za Philadelphiju, prenosi CBS News. Carney je rekao kako je Obama jasno dao do znanja još prije nekoliko tjedana, da prekid vatre u Libiji ovisi o "akcijama a ne riječima, i prestanku nasilja." Ranije je službena libijska novinska agencija Jana objavila da je Gadafi poslao pismo Obami nakon povlačenja američkih ratnih zrakoplova iz borbenih misija u operacijama NATO saveza iznad Libije.
WASHINGTON/ZAGREB - Predsjednik SAD-a Barack Obama i afganistanski predsjednik Hamid Karzai u srijedu su u telekonferencijskom razgovoru osudili spaljivanja Kurana fundamentalističkog pastora na Floridi, te izrazili žaljenje zbog 20-ak žrtava palih u prosvjedima koje je taj postupak izazvao u Afganistanu, priopćila je Bijela kuća. "Oba čelnika osudila su oskvrnuće Kurana i napad na pripadnike misije UN-a u Mazar-e-Sharifu 1. travnja, te izrazili duboko žaljenje zbog tragičnog gubitka ljudskih života", ističe se u priopćenju. Dvojica predsjednika su naglasila da je napad i ubijanje nevinih ljudi "uvreda za ljudsku pristojnost i dostojanstvo". Kršćanski fundamentalistički pastor Terry Jones je 20. ožujka organizirao "suđenje" i spaljivanje Kurana u svojoj crkvi na Floridi, što je izazvalo višednevne masovne prosvjede u Afganistanu, uz 20-ak žrtava od čega sedam pripadnika UN-a. Obama i Karzai su u jednosatnom razgovoru razmotrili i prijenos odgovornosti na afganistanske snage sigurnosti te pregovore o strateškom partnerstvu dviju zemalja.