U razdoblju od objave zadnjeg izvještaja u prosincu 2010. politička situacija u Hrvatskoj je postala dinamičnija.
"Ako isključivo promatramo situaciju iz konteksta ekonomske politike, raniji izbori bili bi poželjniji od kasnijih zato što bi to omogućilo da se u 2012. uđe s reformskim, a ne privremenim proračunom", rekao je Šaravanja uz opasku da je to svakako poželjnije sa stanovišta raspoloženja domaćih i stranih investitora odnosno dinamiziranja razvojnih projekata.
Svibanj će po svemu sudeći otkriti kada će Hrvatska ove godine završiti pregovore s EU o punopravnom članstvu (tada će bit objavljeno novo izvješće Europske komisije o napretku u poglavlju 23. pravosuđe i temeljna prava).
Iako je završetak pregovora u lipnju moguć, ipak smo mišljenja da će se oni najvjerojatnije okončati na jesen, smatra Šaravanja.
Premda je bilo osnovane zabrinutosti za investicijski kreditni rejting Hrvatske u ranom ožujku, jedna od tri najvećih bonitetnih kuća, Fitch potvrdila je BBB- rejting s negativnim izgledom. Fitch je, međutim, jasno dao do znanja kako će u 2012. biti nužno pozabaviti se sa smanjenjem fiskalnog deficita ukoliko Hrvatska želi osigurati investicijski kreditni rejting u srednjem roku.
"Ukoliko se izabrana Vlada nakon izbora ne uhvati u koštac s proračunskim deficitom i ozbiljno ne pokrene strukturne reforme koje će Hrvatskoj osigurati brži gospodarski rast - gubitak investicijskog kreditnog ratinga tijekom 2012. je izvjestan", upozorava Šaravanja.
U novim kvartalnim makroekonomskim prognozama za područje zemalja srednje i istočne Europe u kojima posluje Grupa UniCredit se ističe kako se inozemno ekonomsko okruženje u zadnja tri mjeseca komplicira. Najava povećanja referentnih kamatnih stopa u eurozoni, utjecaj političke nestabilnosti na Bliskom istoku na cijenu nafte i moguć utjecaj razornog potresa u Japanu na cijenu energenata zbog smanjenja nuklearnih proizvodnih kapaciteta negativno utječu na inozemno okruženje.
Iznoseći procjene za Hrvatsku Šaravanja ističe da se prognoza rasta za 2011. nije promjenila i ostaje 1,6 posto, prognoza prosječne inflacije povećana je s 2,3 na 2,5 posto, a i dalje se očekuje relativno nizak deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2 posto BDP-a.
Komentirajući nedavnu odluku guvernera HNB-a Željka Rohatinskog kojom je bankama otpušteno 850 milijuna eura devizne likvidnosti, kaže kako je evidentno da će to otpuštanje potaknuti kreditnu aktivnost. Kako se država zadužila kod domaćih banaka kako bi sredinom ožujka refinancirala dospjelu euroobveznicu (750 milijuna eura glavnice i 50 milijuna eura kamate), otpuštanje devizne likvidnosti osigurat će da privatni sektor na domaćem tržištu ima adekvatan pristup kreditima ove godine, ističe Šaravanja.
(Hina) xbn ybn