FUKUSHIMA
U nuklearnoj centrali u prefekturi Fukushima na sjeveroistoku Japana, koja je oštećena u jučerašnjem katastrofalnom potresu, u subotu je odjeknula eksplozija koja je raznijela krov reaktora, javljaju svjetske novinske agencije. Novinska agencija Jiji je javila da je do eksplozije došlo u reaktoru Daichi 1 koji se nalazi 240 kilometara sjeverno od Tokija, te da se iz centrale izdiže para. Javna televizija NHK izvijestila je da se čini kako je raznesena vanjska struktura zgrade u kojoj je reaktor, te je savjetovala Japancima da zatvore prozore i ne izlaze iz svojih domova zbog porasta razine radijacije. Na mjesto eksplozija poslani su vatrogasci i hitna pomoć.
FUKUSHIMA
Iz nestabilnog japanskog nuklearnog reaktora sjeverno od Tokija istječe radijacija, priopćila je japanska vlada u subotu nakon što je eksplozija raznijela krov zgrade u kojoj je smješten reaktor. "Tražimo uzrok i pratimo situaciju i čim budemo imali nove informacije objavit ćemo ih", rekao je glavni tajnik japanske vlade Yukio Edano. Edano je izjavio da je dovoljna zona evakuacije u radijusu od 10 kilometara od pogođenog reaktora Daichia 1 u prefekturi Fukushima.
TOKIO
U nuklearnoj elektrani tvrtke Tokio Electric Power broj 1 u japanskoj prefekturi Fukushima, koju je u petak pogodio razorni potres, moglo bi biti u tijeku taljenje reaktorske jezgre, objavila je u subotu japanska agencija za nuklearnu sigurnost. U nuklearki je u subotu došlo do snažne eksplozije u kojoj je raznesen krov zgrade reaktora, a ozlijeđena su četiri radnika, izvijestila je japanska nacionalna televizija NHK. Agencija za nuklearnu i industrijsku sigurnost objavila je priopćenje o mogućem taljenju jezgre, kada su cezij i jod, dva nusproizvoda nuklearne fisije, otkriveni u blizini centrale, javila je japanska novinska agencija Nikkei. Ako se taljenje reaktorske jezgre potvrdi, to bi bila najgora nuklearna nesreća u Japanu i prvo rastapanje nukleranog reaktora u toj zemlji. Ako topljenje jezgre dovede do oslobađanja radioaktivnog materijala velikih razmjera, mnogi ljudi mogli bi biti izloženi radijaciji.
ZAGREB
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor uputila je brzojav sućuti predsjedniku japanske vlade Naoto Kanu povodom katastrofalnog potresa i tsunamija koji su pogodili Japan, priopćeno je u subotu iz hrvatske vlade. "Poštovani predsjedniče vlade, gospodine Kan, s velikom sam tugom primila vijest o katastrofalnom potresu i popratnom tsunamiju koji su pogodili Japan. Potresena masovnim gubicima ljudskih života koje su prouzročili, dopustite mi da u ime hrvatske vlade i svoje osobno, uputim izraze duboke i iskrene sućuti Vama i Vašem narodu", navodi se u brzojavu sućuti. "Naše misli su s obiteljima stradalih i nestalih, kao i sa spasiocima i svima onima koji pomažu u spašavanju", odaje se u brzojavu, priopćeno je iz vlade.
BENGAZI
Snage vjerne Moameru Gadafiju u subotu su i dalje vršile pritisak na pobunjenike na istoku Libije, dok bi se Arapska liga trebala sastati tijekom poslijepodneva u Kairu na razgovorima o uspostavi zone zabrane leta iznad Libije. Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa se u razgovoru za njemački tajnik Der Spiegel zauzeo za uspostavu zone zabrane leta i pozvao da Liga pridonese njezinoj uspostavi. "Govorim o humanitarnoj akciji. Zonom zabrane leta bila bi pružena podrška libijskom narodu u njegovoj borbi za slobodu i protiv sve prezrenijeg režima", rekao je Musa. Arapska liga je obznanila mogućnost da podrži pokretanje takve zone, ali se izjasnila protiv vojne intervencije. Niti jednom članu libijskog izaslanstva neće biti dopušteno sudjelovanje na sastanku Lige.
ASADABAD
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai tražio je u subotu u govoru u pokrajini Kunar, gdje je NATO optužen da je nedavno ubio više od 70 civila, da Sjevernoatlantski savez prekine svoje vojne operacije u Afganistanu. Afganistanski predsjednik se u Asadabadu sastao s 500 plemenskih vođa iz svih okruga pokrajine Kunar, te je zatražio od NATO-a i Sjedinjenih Država da u potpunosti prekinu svoje operacije u Afganistanu. "Ako se radi o ratu protiv međunarodnog terorizma, trebali bi ga voditi u regijama na koje im ukazuju već devet godina i koje su i njima poznate", objasnio je. Afganistanski predsjednik, koji je stupio na vlast krajem 2001. uz podršku SAD-a, posljednjih godina neprekidno traži od međunarodnih snaga da napadnu odstupnice talibanskih pobunjenika u inozemstvu, posebice u susjednom Pakistanu, a ne u afganistanskim selima.
SARAJEVO
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko upozorio je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da mora poštivati sve zakone BiH, uključujući one koji se odnose na procesuiranje ratnih zločina, te da ne smije poduzimati nikakve jednostrane poteze poput najavljenog uhićenja umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka ukoliko bi se on pojavio na teritoriju RS. "Činjenica da predsjednik RS spominje kako će policija RS uhititi Divjaka i (Ejupa) Ganića očevidno prelazi crtu neprimjerenog političkog uplitanja u rad policije", izjavio je Inzko u intervjuu koji je u subotu objavio sarajevski "Dnevni avaz". Dodik je ranije ovog tjedna najavio kako će entitetskoj policiji izdati nalog da uhiti Divjaka i Ganića te će ih potom izručiti Srbiji koja ih tereti za navodne ratne zločine počinjene nad pripadnicima JNA u Sarajevu u svibnju 1992. godine.
LJUBLJANA
Ako Slovenija nastavi sa započetim strukturnim reformama, nema sumnje će se uspješno oporaviti od krize, a odbijanje reformi dovelo bi je u veliku opasnost, izjavio je u subotu slovenski premijer Borut Pahor. "U državama euro zone postoje teškoće, no u Sloveniji nisu tolike da bi nas to trebalo zabrinjavati. No, ako bi već prihvaćene reforme bile odbijene na referendumima, mogli bismo napraviti opasan korak natrag i naći se u nepredvidljivoj situaciji", rekao je Pahor u izjavi nakon maratonskog sastanka čelnika država članica Europske monetarne unije koji su raspravljali o fiskalnim i drugim planiranim opcijama radi stabilizacije euro zone, poput kontrole javnih troškova i rasta plaća. Kako u subotu javljaju slovenski mediji, Pahor je u izjavi novinarima nakon sastanka rekao da je Slovenija dosadašnjim mjerama na području strukturnih reformi pokazala da je spremna pratiti ambiciozne ciljeve stabilizacije u euro zoni koje diktiraju Francuska i Njemačka, ali da bi reforme koje predlaže njegova vlada mogle biti ugrožene ako slovenski birači na dva referenduma do sredine ove godine odbiju dva ključna reformska zakona koja je parlament potvrdio krajem prošle godine.