BRUXELLES - Zemlje članice NATO-a dogovorile su se u petak da se neće nekoordinirano povlačiti iz Afganistana nakon što počne prijenos ovlasti na lokalne afganistanske snage, izjavio je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. "NATO je danas prihvatio preporuke o područjima Afganistana koja će biti prepuštena afganistanskim snagama", rekao je Rasmussen nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a. Glavni tajnik je dodao da su se zemlje koji imaju raspoređene vojnike u toj zemlji dogovorile da će pri donošenju odluka o smanjivanju snaga uzimati u obzir zahtjeve misije i stanje na terenu. Postupno povlačenje međunarodnih snaga trebalo bi početi 21. ožujka i trebalo bi trajati do kraja 2014. godine. Američki ministar obrane Robert Gates upozorio je da se ne ulazi u žurno povlačanje prije nego što se obavi posao.
Hrvatski ministar obrane Davor Božinović rekao je da je postupno povlačenje iz Afganistana dogovoreno na Lisabonskom summitu NATO-a. "Tranzicija je na lokalne afganistanske snage dogovorena je na Lisabonskom summitu i mi se sada približivamo tom trenutku. To je dobar znak da ova operacija ide dobrim smjerom, pogotovo u posljednjih godinu dana", rekao je novinarima nakon sastanka ministar Božinović. Hrvatski ministar je rekao da afganistanske snage rastu i da u ovom trenutku na jednog afganistanskog vojnika dolazi jedan pripadnik međunarodnih snaga, što je donedavno bilo nezamislivo. Zajedno s policijom, afganistanske snage sada broje oko 300 tisuća ljudi. Na pitanje kada bi mogle početi pripreme za vraćanje hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu, Božinović je rekao da više od polovice hrvatskog kontingenta radi na obuci lokalnih afganistanskih snaga, što je u ovom trenutku u fokusu NATO-a. "Potreba za tom vrstom sudjelovanja neće prestati ni nakon 2014. godine", rekao je Božinović.
BUDIMPEŠTA - Mađarska će dati sve od sebe da Hrvatska završi pregovore s Europskom unijom do kraja lipnja, ali nije moguće reći je li to i ostvarivo, rekao je u petak mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi. "Dat ćemo sve od sebe da se u pregovorima s Hrvatskom nastavi napredak, a cilj nam je i dalje... Završetak pregovora do kraja lipnja", rekao je mađarski ministar Janos Martonyi novinarima uoči neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije koji se održava u Budimpešti.
"Je li to izvedivo ili ne, mogu vam odgovoriti jednostavno i iskreno: Ne znam", dodao je. Martonyi je još rekao da mnogo toga ovisi o Hrvatskoj, o napretku koji ostvari u idućim mjesecima. Drugi dan neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, u subotu, priključit će im se i predstavnici zemalja kandidata. Ministri bi trebali razgovarati o događajima u južnom susjedstvu, posebice u Libiji, Tunisu i Egiptu, kao i o uspostavi europske diplomatske službe.
ZAGREB - Osma sjednica Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju-utvrđivanje granične crte i pripremu Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i Republike Srbije održana je u petak u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracije u Zagrebu, čime su nastavljeni pregovori o pitanju identifikacije-utvrđivanja granice, priopćeno je iz MVPEI-a. Voditelji izaslanstava, državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Mario Nobilo i pomoćnik ministra vanjskih poslova i generalni direktor direkcije za bilateralnu suradnju u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije Zdravko Ponoš, izrazili su zadovoljstvo što je održavanjem Osme sjednice potvrđen kontinuitet neposrednog dijaloga o rješavanju problema utvrđivanja granice između dvije države. Na sjednici je bilo riječi o rezultatima dosadašnjeg rada Komisije i o načinu na koji će Komisija dalje raditi na utvrđivanju granice. Razgovaralo se i o suradnji policija dviju država, kao i o potrebi usklađivanja pograničnog režima s europskim standardima.
MOSTAR - Koordinacija devet hrvatskih udruga iz BiH proisteklih iz Domovinskog rata izrazila je u petak ogorčenost presudom koju je Sud BiH u srijedu izrekao protiv nekadašnjeg zapovjednika Marka Radića i trojice pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane, te tvrde da se na tom sudu nastavlja agresija na mostarske Hrvate. U priopćenju Koordinacije hrvatskih udruga Domovinskog rata ističe se da se presuda temelji na navodnom udruženom zločinačkom pothvatu Hrvata protiv Bošnjaka, iako je tvrde, istina posve drukčija. "Svi žitelji Bijelog Polja, a i šire, znaju da su pripadnici bošnjačkog naroda, a bili su ujedno i pripadnici bjelopoljske bojne HVO-a, u noći 30. lipnja 1993. godine napali, pobili, zatvorili starce, žene i djecu te dojučerašnje suborce imajući u planu zavladati dolinom Neretve i šire. Taj plan im nije uspio oružjem, pa sada preko suda BiH to pokušavaju ostvariti lažnim dokumentima", navodi se u priopćenju Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. U priopćenju se također tvrdi da bosanskohercegovački sud presude donosi na temelju pripadnosti postojbama Hrvatskoga vijeća obrane, a ne na temelju stvarnih činjenica. Koordinacija je presudu ocijenila sramotnom i neutemeljenom.
TOKIO - Najsnažniji do sada zabilježen potres u Japanu u petak je izazvao i deset metara visok tsunami u kojem su poginule stotine ljudi i koji je porušio sve što mu što se našlo na putu. U gradu Sendaiju na sjeveroistočnoj obali Japana nađeno je do 300 mrtvih tijela, izvijestili su mediji. Televizijska postaja NHK je izvijestila kako se čini da su se žrtve utopile. Zbog razmjera uništenja uzduž duga dijela obale broj bi poginulih mogao biti i znatno veći. Japanska policija priopćila je da je u drugim dijelovima Japana, bez Sendaija, poginulo najmanje 110 osoba te da je više od 500 ljudi ozlijeđeno. Tisuće stanovnika blizu nuklearne elektrane na Fukushimi, sjeverno od Tokija, evakuirano je zbog opreza nakon potresa, no vlada je izjavila da ne istječe radioaktivna tvar. Druge japanske nuklearne elektrane i naftne rafinerije zatvorene su, a jedna je u plamenu. Televizijske snimke pokazale su golem požar na području uz obalu blizu Sendaija.
ZAGREB - Sućut Japanu u povodu katastrofalnog potresa i tsunamija koji su odnijeli stotine života, uputili su u petak hrvatski dužnosnici, predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. Josipović je japanskom caru Akihitu izrazio "najdublju sućut koju osjećamo zbog tragičnih događaja koji su pogodili prijateljski Japan. Vijest o velikom broju ljudskih žrtava i teškoj materijalnoj šteti koju je izazvao jedan od najdestruktivnijih potresa ikad zabilježenih u vašoj regiji, sve nas je duboko potresla i ražalostila", kaže se u priopćenju iz Ureda predsjednika RH. U povodu snažnog potresa koji je u petak pogodio sjeveroistočnu obalu Japana predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić poslao je predsjednicima Zastupničkog i Vijećničkog doma japanskog parlamenta, Takahiru Yokomichiju i Takeu Nishioki brzojav sućuti u kojem kaže kako ga je "duboko potresla vijest o razornom potresu na sjeveroistoku Japana čije su posljedice izazvale brojne ljudske žrtve te veliku materijalnu štetu". I potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković poslao je pismo sućuti ministru vanjskih poslova Japana Takeakiju Matsumotu u povodu brojnih ljudskih žrtava i velike materijalne štete od potresa i tsunamija. I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je izraze najdublje sućuti građanima Japana i obiteljima žrtava.
TOKIO/ZAGREB - Nakon razornog potresa koji je pogodio Japan i odnio stotine života, a tisuće ljudi su nestale, cijeli svijet nudi Japanu pomoć, javljaju u petak agencije. Ujedinjeni narodi objavili su da je 35 njihovih spasilačkih ekipa spremno za pomoć, a nude je i Sjedinjene Države, Kina, Rusija i mnoge druge države. Kako je rekla predstavnica za tisak UN-ova ureda za koordinaciju humanitarnih poslova Elisabeth Byrs, njihovi stručnjaci blisko surađuju s japanskim stručnjacima za krizna stanja. Američki predsjednik Barack Obama izrazio je sućut Japancima "ponajprije onima koji su u potresu i tsunamiju izgubili bližnje" i ponudio pomoć Japanu. Japanu su pomoć ponudili kineski premijer Wen Jiabao, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, francuski predsjednik Sarkozy te susjedna Južna Koreja, kao i Indija, Pakistan, Australija, Filipini, Šri Lanka, Slovačka.
SARAJEVO - Ravnatelj odjela za Europu i središnju Aziju pri zajedničkoj službi za vanjske poslove Europske unije Miroslav Lajčak izjavio je kako je međunarodna zajednica zabrinuta međustranačkim sukobima oko uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini te je pozvao na poštivanje demokratskih načela ali i legitimnih prava svih konstitutivnih naroda u toj zemlji. U intervjuu što ga je u petak objavio sarajevski tjednik "Slobodna Bosna", Lajčak je kazao kako ni jedna politička stranka ne može pretendirati na predstavljanje cijelog jednog naroda, no također se prema njegovim riječima ne smije dopustiti "izmišljanje nekih naših Srba i Hrvata" kako bi se formalno poštovao ustav. "U takvoj situaciji postoji rizik da u novoj vladi i parlamentu sjede ljudi koji imaju pravu nacionalnost no ne i legitimitet jer za njih nisu glasovali predstavnici toga naroda", kazao je Lajčak aludirajući na stajališta Socijaldemokratske partije BiH (SDP), koja za sebe u novoj vlasti osim bošnjačkih traži i ministarska mjesta rezervirana za hrvatske i srpske kandidate. Upozorio je kako bi se ovime BiH uvela u još dublju krizu.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije zaključili su u petak da je libijsko Prijelazno nacionalno vijeće legitiman sugovornik i izrazili spremnost da razmotre sve opcije djelovanja radi zaštite civilnog stanovništva, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Pozdravljamo i ohrabrujemo Prijelazno nacionalno vijeće u Bengaziju, koje smatramo legitimnim i vjerodostojnim političkim sugovornicima", izjavio je Van Rompuy na završetku izvanrednog summita EU-a posvećenog stanju u Libiji i na južnom Sredozemlju. Europsko vijeće, koje čine šefovi vlada ili država članica EU-a, također je spremno razmotriti sve opcije zaštite civilnog stanovništva, uz tri uvjeta: da postoji jasna potreba, jasan pravni temelj i potpora u regiji. Iste uvjete definirao je i NATO na sastanku ministara obrane, koji se održao u četvrtak i petak u Bruxellesu. Van Rompuy je također najavio da će se ubrzo održati tripartitni summit Europske unije, Arapske lige i Afričke unije posvećen krizi u Libiji.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u petak nakon završetka izvanrednog summita EU-a da se libijski režim okrenuo protiv vlastitog naroda i da Muamer Gadafi mora odmah otići. "Želim biti jasan, imamo režim koji se okrenuo protiv vlastita naroda koji se ustao za slobodu. Sada nije problem za dvosmislenosti, problem se zove Gadafi i on mora otići. To je jednoglasna odluka Europskog vijeća", izjavio je Barroso na konferenciji za novinare. Barroso je rekao da EU podupire demokratsku transformaciju i izgradnju institucija u Libiji i da je spreman pomoći zemljama južnog Sredozemlja kako bi one postigle održivi gospodarski rast. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy također je rekao da Gadafi odmah otići.
SANA - U petak su u Jemenu tijekom do sada najvećih prosvjeda izbili sukobi između malih skupina pristaša predsjednika Alija Abdulaha Saleha i njegovih protivnika. U jemenskim gradovima na tzv. "petak bez povratka" okupili su se deseci tisuća prosvjednika koji su tražeći ostavku predsjednika Saleha odbacili njegove ponude za reforme. Jemenci su preplavili ulice oko sveučilišta u glaom gradu Sani a izvan sveučilišta deseci ljudi iz oba tabora bacali su kamenje jedni na druge dok su stanovnici pucali u zrak pokušavajući prekinuti sukob. Prosvjednici su agenciji Reuters rekli da je oko deset osoba zatražilo liječničku pomoć zbog lakših ozljeda. Nekoliko tisuća predsjednikovih pristaša okupilo se na trgu Tahriru u Sani dok se broj protuvladinih prosvjednika procjenjuje na više od 40 tisuća. Deseci tisuća prosvjednika okupili su se i u Taizu i Ibbu, južno od prijestolnice. U prosvjedima koji su u Jemenu počeli u siječnju do sada je ubijeno oko 30 osoba.
RIJAD - Policija je u petak preplavila ulice glavnog grada Saudijske Arabije Rijada kako bi spriječila planirani dan prosvjeda potaknut svearapskom pobunom, ali je na istoku zemlje održan manji prosvjed šijita. Kasno poslije podne u Rijadu nije bilo nikakvih naznaka prosvjeda, dan nakon što je policija rastjerivanjem šijitskih prosvjednika na istoku zemlje pokazala da vlada misli ozbiljno glede zabrane prosvjeda. Deseci policajaca nadziru najveće trgove u Rijadu, helikopteri nadlijeću grad, a policija provjerava osobne dokumente i pregledava automobile na ulicama koje vode do džamije u kojoj se očekuju prosvjedi nakon večernje molitve. I u Džedi, drugom po veličini saudijskom gradu, sigurnost je pojačana. "Prosvjedi poput onih u drugim zemljama nisu dio naše kulture. Mislim da su oni koji su očekivali nešto veliko pretjerivali", komentirao je izostanak prosvjeda neimenovani dužnosnik saudijske vlade. Političku reformu u zemlji koja je najveći proizvođač nafte u svijetu zatražila je vrlo raznorodna skupina koju čine liberali, aktivisti za zaštitu ljudskih prava, umjereni sunitski islamisti i muslimani šijiti, a na stranici na Facebooku na kojoj se poziva na prosvjede potporu je izrazilo više od 30 tisuća osoba.
KIŠINJEV - Američki potpredsjednik Joe Biden u petak je ponudio potporu SAD-a Moldaviji u rješavanju spora oko odcijepljenog Pridnjestrovlja i izrazio je podršku približavanju Moldavije europskim integracijama. Tijekom sedmosatnog posjeta Moldaviji, jednoj od najsiromašnijih europskih zemalja, Biden je također pozvao na obnovu napora u svrhu okončanja trgovine ljudima. Stotine mladih Moldavki prisiljene su na prostituciju nakon što su namamljene u inozemstvo lažnim obećanjima. Unatoč siromaštvu, Moldavija se želi približiti EU-u i dobila je pohvale iz Bruxellesa za svoje planove gospodarskih reformi. Nakon sastanka s premijerom Vladom Filatom, Biden je izjavio da SAD u potpunosti podržava približavanje Moldavije europskim integracijama. "Mi vjerujemo da je budućnost Moldavije u Europi. Vi ste europska zemlja. Vi biste trebali, i bit ćete, u potpunosti integrirani u europske institucije", kazao je. Što se tiče Pridnjestrovlja, koje kontroliraju proruski separatisti posljednjih 20 godina, Biden je pozvao na nastavak pregovora i rekao je da "Amerika ne podupire bilo kakvo rješenje" nego "rješenje kojim će se očuvati suverenitet i teritorijalna cjelovitost Moldavije".