PRAG - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u utorak je tijekom službenog posjeta Češkoj posjetio poznato Karlovo sveučilište gdje je razgovarao s profesorima i studentima hrvatskog jezika na tom sveučilištu. Karlovo sveučilište vodeća je obrazovna institucija u Češkoj i na njemu se, između ostaloga, mogu učiti i svi jezici Europske unije i šire.Trenutačno na Karlovu sveučilištu ima sedamdesetak studenata hrvatskoga jezika, a studenti i profesori između ostaloga rade i na hrvatsko-češkom rječniku. Hrvatski predsjednik je svoje domaćine upoznao s poviješću i radom zagrebačkog sveučilišta, te podsjetio na dugu tradiciju Hrvata koji studiraju u Pragu. Josipović se tijekom poslijepodneva sastao s predsjednicom Donjeg doma češkog parlamenta Miroslavom Nemcovom, a prije svečane večere koju je u njegovu čast priredio češki predsjednik Vaclav Klaus Josipović je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića odlikovao prevoditeljicu Irenu Wenigovu. Hrvatski predsjednik u srijedu će se sastati s češkim premijerom Petrom Nečasom, a razgovarat će i s predstavnicima hrvatske manjine u Češkoj.
BRUXELLES - Predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu Joseph Daul oglasio se u utorak popodne priopćenjem u kojem pojašnjava svoju izjavu danu na konferenciji za novinare a u kojoj naglašava da se zauzima za što skoriji ulazak Hrvatske u EU. "Moje jutrošnje izjave o pristupanju Hrvatske tumače se na negativan način. Dopustite mi da pojasnim. Ja želim da pristupni pregovori završe što prije za vrijeme mađarskog predsjedništva. Također želim da Hrvatska pristupi EU-u što je moguće brže i s hrvatskom vladom ću raditi na tome da proces ide naprijed", rekao je Daul u svom priopćenju. Daul je u utorak prijepodne u Strasbourgu na konferenciji za novinare rekao da njegova politička skupina podupire završetak hrvatskih pristupnih pregovora za vrijeme mađarskog predsjedništva, dodajući da će ratifikacija pristupnog ugovora sigurno trajati dvije godine, što će Hrvatskoj omogućiti da sudjeluje na izborima za Europski parlament 2014. godine.
ZAGREB - O prijateljskim odnosima Hrvatske i Francuske koji su definirani Strateškim partnerstvom što su ga dvije zemlje potpisale u srpnju 2010., a kojim se reguliraju prioriteti bilateralne suradnje, govorio je u utorak državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković na stručnom skupu "Hrvatsko–francuski dodiri" u okviru Dana frankofonije u Zagrebu. Na skupu koji je organiziran na inicijativu Hrvatske udruge stipendista francuske vlade, Plenković je istaknuo prijateljske odnose Hrvatske i Francuske koji su definirani Strateškim partnerstvom. Naglasio je važnost francuske potpore Hrvatskoj na putu prema članstvu u Europskoj uniji, posebice stavljanjem Hrvatskoj na raspolaganje više posebnih savjetnika za pravosuđe, poljoprivredu, unutarnje poslove, vojne poslove, kulturu, kao i za pitanja vezana uz Europsku uniju.
SARAJEVO - Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine objavilo je u utorak kako je podiglo optužnicu protiv Osmana Šege, bivšeg pripadnika vojne policije Armije BiH zbog zločina počinjenih nad Hrvatima u Bugojnu. Optužnica tereti Šegu da je zlostavljao Hrvate zatočene u zatvorima u Bugojnu tijekom 1993. godine te da je osobno ubio najmanje jednog zatočenika. Optužnica protiv Šege zapravo je druga koju je podignulo državno odvjetništvo BiH jer je sud BiH prvotnu optužnicu odbacio kao nepotpunu i vratio je na doradu.
SARAJEVO - Američka administracija ponovno je pozvala na što bržu uspostavu vlasti u Bosni i Hercegovini, uputivši istodobno neizravnu kritiku HDZ-u BiH i HDZ-u 1990. zbog odbijanja da sudjeluju u tom procesu ukoliko ne dobiju sva ministarska mjesta namijenjena Hrvatima u vladi Federacije BiH i vijeću ministara BiH. Američko veleposlanstvo u Sarajevu u utorak je priopćilo kako su o stanju u BiH u ponedjeljak razgovarali zamjenik američke državne tajnice James Steinberg i glavni ravnatelj odjela za Europu i središnju Aziju pri službi za vanjske poslove Europske unije Miroslav Lajčak. Tim povodom pomoćnik američke državne tajnice Philip Crowley je izjavio kako SAD i EU ostaju zabrinute zbog zastoja u uspostavu vlasti u BiH a posebice u Federaciji BiH. Kako se navodi u priopćenju, Crowley je uputio poziv "onim strankama koje se protive izboru preostalih izaslanika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH da odmah počnu surađivati (u uspostavi vlasti)".
MOSTAR - Predsjedništvo HDZ-a 1990. priopćilo je u utorak da će pozvati Hrvate u BiH da ne priznanju novu vlast u Federaciji BiH ako bude ustrojena bez većinske potpore hrvatskih političkih predstavnika. Nakon sjednice održane u Mostaru HDZ 1990. je izrazio očekivanje da će međunarodna zajednica suspendirati akcije koje opisuje kao "neustavne korake i radnje usmjerene na formiranje vlasti u Federaciji BiH". Stranka upozorava da uspostava krnjeg Doma naroda na neustavan i nezakonit način bez većinskog izbornog hrvatskog legitimiteta predstavlja "udar na ustavni poredak Federacije BiH, a s obzirom i na ulogu federalnih institucija u formiranju institucija BiH to je istodobno udar i na ustavni poredak BiH".
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u utorak je najavio prve korake prema izboru izaslanika u Dom naroda i pozdravio poziv američkog veleposlanstva u BiH da se što prije uspostavi vlast i prestane blokada, uz zabrinutost zbog mogućnosti utemeljenja Doma naroda parlamenta Federacije BiH u krnjem sazivu. "Poruka State Departmenta ohrabruje i vraća vjeru da se u BiH uistinu domaći političari moraju dogovoriti o ključnim stvarima za uspostavu vlasti, ali i svim obvezama koje stoje pred nama. Najvažnije je da se poštuje duh Bosne i Hercegovine da u njoj žive tri jednakopravna naroda kao i svi ostali građani, da vlast čine legitimni predstavnici tih triju naroda", rekao je Čović. Vrlo bitnom Čović drži i poruku SAD-a da je potrebno stvoriti široku koalicijsku vlast u BiH, o čemu je, tvrdi, u utorak telefonom razgovarao i s američkim veleposlanikom u BiH Patrickom Moonom.
KORNEUBURG - Bosansko-hercegovački general Jovan Divjak pušten je u utorak na slobodu uz plaćanje jamčevina, izvijestili su mediji. Jamčevina od 500.000 eura uplaćen je na račun sudske blagajne u utorak poslije podne, potvrdila je za austrijsku novinsku agenciju APA glasnogovornica zemaljskog suda u Korneuburgu Christa Zemanek, dodavši kako su time ispunjeni uvjeti za puštanje Divjaka na slobodu. Divjaku je ukinut pritvor, ali sud u Korneuburgu mora još odlučiti o izručenju Srbiji. U utorak je sud utvrdio iznos jamstva na 500.000 eura, a mediji u Sarajevu javili su da je novac uplatila sarajevska županija. Divjak je uhićen 3. ožujka u bečkoj zračnoj luci na temelju tjeralice što je za njim raspisala Srbija. Srbijanske vlasti predbacuju mu odgovornost za navodne ratne zločine u Sarajevu.
SARAJEVO - Umirovljeni general Armije Bosne i Hercegovine Jovan Divjak koji je u utorak kasno poslije podne uz jamčevinu pušten iz ekstradicijskog pritvora u Beču izrazio je zahvalnost svima koji su mu davali potporu te je istaknuo kako vjeruje da će u slučaju optužbi koje mu se stavljaju na teret pravda ipak pobijediti. "Zahvaljujem građanima koji su me podržali, asocijacijama koje su platile (jamčevinu), Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu vanjskih poslova... Hvala onima iz BiH koji mi vjerujuju ali i onima iz Srbije koji su mi slali poruke da će istina i pravda na kraju pobijediti", kratko je kazao novinarima Divjak po izlasku iz pritvora u Beču. Veleposlanik BiH u Austriji Haris Hrle izjavio je za bosanskohercegovačku televiziju BHT 1 kako se član predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je tijekom dana posjetio Divjaka u pritvoru, o slučaju njegova uhićenja razgovarao i s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom.
DEN HAAG - Haaško tužiteljstvo pozvalo je u utorak sudsko vijeće Haaškoga suda da odbaci zahtjev vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja da ga se oslobodi ističući da je dokazalo sve elemente optužnice kojom tereti Šešelja za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Hrvatskoj, te nad muslimanskim i hrvatskim stanovništvom u BiH kao i protiv vojvođanskih Hrvata. "Vijeće treba odbaciti zahtjev optuženog. Postoje dokazi na temelju kojih se optuženi može osuditi", kazao je tužitelj Mathias Marcussen na ročištu koje se održava na temelju pravila Haaškoga suda koje omogućava optuženom da, po završetku tužiteljskog dokaznog postupka, zatraži oslobađanje po jednoj ili više točaka optužnice i obrazloži zašto smatra da ih tužitelji nisu dokazali. Marcussen je istaknuo da je tužiteljstvo dokazalo sve elemente Šešeljeve kaznene odgovornosti uključujući i njegov značajan doprinos kampanji etničkog čišćenja i progona počinjen u okviru udruženog zločinačkog pothvata, odnosno za nasilno uklanjanje nesrba s dijelova teritorija Hrvatske i BiH i same Srbije.
TRIPOLI - Snage odane libijskom vođi Moameru Gadafiju u utorak su nastavile napade na položaje pobunjenika, pokušavajući vratiti nadzor nad područjima koja su protivnici režima uspjeli zaposjesti u prvim danima pobune, javljaju agencije. Reuters navodi kako je libijsko zrakoplovstvo izvelo najmanje četiri napada nedaleko od pobunjeničkih položaja kod naftnog terminala u gradu Rasu Lanufu na sredozemnoj obali i oko njega. Reuters je javio i da je Zavija, grad najbliži Tripoliju koji je u rukama pobunjenika, pod tenkovskim i topničkim napadom libijske vojske. Taj grad od strateške važnosti, u kojem je velika rafinerija nafte, udaljen 50 kilometara od Tripolija, u čvrstom je obruču snaga odanih Gadafiju. Iz Narodnog libijskog vijeća potvrdili su vijest da su dobili Gadahijevu ponudu za častan odlazak s vlasti, i odbacili je, no dužnosnik libijskog ministarstva vanjskih poslova odbacio je tu priču kao neistinitu, ocijenivši je "apsolutnom glupošću".
BERLIN - Barem jedna muslimanska zemlja mora sudjelovati u uspostavi zone zabrane leta u Libiji, a takav bi potez morala poduprijeti i Arapska liga, rekao je u utorak predsjednik odbora za vanjsku politiku njemačkog parlamenta Ruprecht Polenz. "Da bi do uspostave takve zone došlo, u tome bi morala sudjelovati barem jedna muslimanska zemlja. Nije dovoljno samo da Ujedinjeni narodi daju odgovarajući mandat", rekao je Polenz, član vladajuće stranke CDU kancelarke Angele Merkel". Uspostavu takve zone u UN zagovaraju Francuska i Velika Britanija, a SAD su izrazile određenu zadršku prema toj zamisli. Polenz je istaknuo kako je važno izbjeći bilo kakve optužbe da Zapad ili NATO savez poduzimaju vojnu intervenciju u Libiji.
MOSKVA - Američki potpredsjednik Joe Biden stigao je u utorak navečer u Moskvu, središnju etapu svoje europske turneje, gdje će s ruskim čelnicima Dmitrijem Medvedevom i Vladimirom Putinom, razgovarati o daljnjem jačanju odnosa SAD-a i Rusije, a glavne teme bit će proturaketna obrana u Europi i ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Biden je u Moskvu doputovao nakon posjeta Finskoj, gdje je započeo svoju europsku turneju, koja će na kraju obuhvatiti i Moldovu. U srijedu se Biden treba sastati s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, a u četvrtak će razgovarati s premijerom Vladimirom Putinom. Tijekom posjeta Rusiji, Biden će se sastati i s poslovnim čelnicima u mjestu Skolkovo, izvan Moskve, koje Kremlj planira pretvoriti u središte razvoja modernih tehnologija, nalik na kalifornijsku Silicijsku dolinu. Očekuje se da će Biden tom prilikom nazočiti svečanom potpisivanju sporazuma između američkog Boeinga i ruskog Aeroflota, najavio je radio Glas Amerike.
BEOGRAD - Srbijanski parlament u utorak je započeo raspravu o prijedlogu za rekonstrukciju vlade, na temelju kojeg bi, ukoliko bude usvojen, srbijanska vlada sa sadašnjih 24 bila svedena na 17 ministarstava. Vlada bi se trebala smanjiti spajanjem pojedinih dosadašnjih samostalnih resora, pri čemu će neki od postojećih ministara neće više biti na tim dužnostima, dok se istodobno očekuje da na čelo nekih ministarstava dođu novi ministri. Očekuje se da bi do početka sljedećeg tjedna u srbijanskom parlamentu mogli biti usvojeni prijedlozi o rekonstrukciji vlade, za šta je nužno najmanje 126 glasova od ukupno 250 zastupnika.
PARIZ - Suđenje bivšem francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu odgođeno je u utorak jer je sud prihvatio zahtjev za ocjenom ustavnosti postupka koji je podnijela obrana te bi se proces mogao nastaviti oko 20 lipnja. Branitelj koji zastupa osobu suoptuženu u aferi, bivšeg predstojnika ureda Jacquesa Chiraca, osporava suđenje za događaje koji su se davno zbili, početkom 90-ih te je zatražio mišljenje Ustavnog suda, a sud u Parizu takav je zahtjev prihvatio. Danas 78-godišnji Chirac prvi je bivši predsjednik kojemu se sudi u Francuskoj. Optužen je za lažno zapošljavanje 28 osoba koje su dok je on bio pariški gradonačelnik primale plaću iz gradskog proračuna, ali su radile za njegovu stranku (Okupljanje za republiku, RPR, desni centar).
BOGOTA - Kolumbijske su snage u utorak oslobodile gotovo sve radnike kanadske naftne tvrtke Talisman Energy koje su u ponedjeljak oteli pobunjenici FARC-a. Pješaci i helikopteri napali su otmičare u džungli i oslobodili dvadeset i dvojicu od ukupno dvadeset i trojice radnika. Kolumbija je četvrti latinskoamerički proizvođač nafte, trenutačno je privlačna ulagačima jer se smirilo nasilje iz dugotrajna rata. Ali ilegalne naoružane skupine i dalje su prijetnja u zabačenim krajevima u kojima država još nije uspostavila snažnu vlast. Otmice su danas rjeđe, ali tvrtke još znaju biti meta iznuda i nasilje.