Prije pola godine tvrdili smo da se Hrvatska oporavlja puževim korakom, a danas možemo kazati kako je hrvatsko gospodarstvo poput usamljene kornjače, ima jednu od najnižih stopa rasta i pokazuje malu spremnost da se mijenja, kazao je Stojić.
Stopa rasta nije dovoljna za podizanje standarda, a kamoli za servisiranje javnog, odnosno vanjskog duga. Hrvatska se fiskalno ponaša i dalje dosta neodgovorno u smislu da je jedina ekonomija u regiji koja vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku i ako se uvjeti refinanciranja na vanjskim tržištima pogoršaju, to bi moglo dovesti do povećanih rizika da nam se smanji kreditni rejting, upozorio je.
"Odgađanje strukturnih reformi, u kontekstu vrlo niske stope rasta BDP-a, za rizik ima smanjenje kreditnog rejtinga, ukoliko u nekom pristojnom razdoblju nakon izbora ne dođe do neke značajnije fiskalne konsolidacije", kazao je.
Upozorava se da bi konsolidirani deficit proračuna u ovoj godini mogao doseći 7,5 posto BDP-a, "što javni dug ostavlja na putanji neodrživog rasta".
Pritom rizike premašivanja ciljnog fiskalnog deficita vide u troškovima restrukturiranja brodogradnje, "rastućoj vjerojatnosti skupih populističkih poteza u izbornoj godini kao i u rastućoj nelikvidnosti javnog sektora".
Posebno je bitno da se mjere koje će se ticati potencijalne stope rasta BDP-a fokusiraju na nove projekte, na smanjivanje opterećenja za one sektore i tvrtke koji su spremni stvoriti novu vrijednost u segmentu međunarodno razmjenjivih dobara i usluga, kazao je Stojić.
Upozorio je na problem dugotrajne nezaposlenosti, a procjenjuje da bi vrhunac nezaposlenosti mogao biti u prvoj polovici iduće godine.
To ne znači da u međuvremenu neće biti novog zapošljavanja, ali će broj novih nezaposlenih biti veći od broja koji će se zapošljavati. Velikim dijelom se to može objasniti zakašnjelim restrukturiranjem u nekim sektorima u kojima je između ostalog potrebno smanjiti trošak rada, kazao je.
Usprkos globalnom rastu cijena energenata i hrane, inflaciju će obuzdati slaba domaća potražnja, stabilna kuna i izbori. Inflacija će, kaže Stojić, ostati pod kontrolom, iako je prema kraju godine vidljivo da će premašiti razinu od 3,5 posto.
U sustavu će ostati visoka likvidnost. No, veći pad kamatnih stopa ograničen je rastom loših plasmana, monetarnim stezanjem Europske centralne banke i diskriminacijom loših dužnika kroz povećanu cijenu financiranja.
U analizama se navodi i kako se u 2011. očekuje usporavanje rasta izvoza te rast uvoza s početkom stabilizacije domaće potražnje te viših cijena energenata i hrane.
Također se ističe kako bi u 2011. vanjski dug porasta nadomak 102 posto BDP-a zbog državnog zaduživanja, povećanih troškova (re)financiranja te nešto slabije kune.