Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,61 posto, na 2.227 bodova, a Crobex10 0,56 posto, na 1.228 bodova.
Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 4,3 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna manje nego u petak u ovo doba.
„Tržište je tiho i mirno, uz vrlo slab promet. U najvećem fokusu investitora dionica je Luke Rijeke zbog potpisanog ugovora o strateškom partnerstvu. Ipak, ta vijest nije dovoljna da potakne cijelo tržište, a nije ni podatak o porastu prometa u maloprodaji u siječnju za tek 0,2 posto“, kaže Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.
Dionicom Luke Rijeka ostvareno je do podneva 1,2 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 5,5 posto, na 255,99 kuna.
Veća pozornost investitora na tu dionicu rezultat je u subotu potpisanog ugovora između Luke Rijeka i International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) o strateškom partnerstvu i vlasničkom povezivanju u tvrtki-kćeri Luke Rijeka „Jadranska vrata“. Ugovor o modernizaciji riječke luke, odnosno kontejnerskog terminala Brajdica na kojem je tvrtka „Jadranska vrata“ koncesionar, vrijedan je 70 milijuna eura.
Nadomak milijunskom prometu, sa 951.000 kuna zasad je jedino povlaštena dionica Adrisa. Cijena joj je oslabila 0,33 posto, na 268 kuna.
Dionicom HT-a, pak, do sada je protrgovano 485.000 kuna, a cijena joj je ojačala 0,12 posto, na 286 kuna.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je da je u siječnju promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao za 0,2 posto na godišnjoj razini, isto kao i prethodnoga mjeseca, što je slabiji rast nego što se očekivalo.
Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je u prosjeku da je u siječnju potrošnja porasla za 0,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je sedmi mjesec zaredom kako je potrošnja porasla, no slabije nego što se očekivalo.
„Očekivano je da je rast potrošnje manji od jedan posto, jer ove godine očekujemo samo stabilizaciju, a ne značajniji rast potrošnje. Na to utječe pad zaposlenosti, uz istodobni pritisak ubrzane inflacije na realan rast neto plaća. Ubrzani rast cijena ugušit će pozitivne efekte od lanjskih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka i ukidanja kriznog poreza. Zasad je optimizam potrošača prilično skroman, pa je realno za očekivati tek stagnaciju potrošnje tijekom ove godine“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.