Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će danas prvu procjenu o prometu u trgovini na malo u siječnju, koja bi, kako se očekuje, trebala pokazati da je potrošnja porasla sedmi mjesec zaredom.
Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjuje u prosjeku da je u siječnju potrošnja porasla za 0,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Njihove procjene kreću se od pada potrošnje za 3 posto do rasta za 3 posto.
U prosincu prošle godine promet u trgovini na malo porastao je 0,2 posto na godišnjoj razini, što predstavlja usporavanje trenda rasta, s obzirom da je u studenome potrošnja ojačala za 2,5 posto.
Povoljno na maloprodaju djeluje ukidanje više stope kriznog poreza, čime su rasterećene skupine viših dohodaka s većim kapacitetom za potrošnju, navode makroekonomisti.
S druge strane, kao glavni razlog slabosti potrošnje navode nepovoljne trendove na tržištu rada.
„Zasad ne očekujemo značajnije promjene u kretanju prometa u trgovini na malo. Naime, rast bi se na godišnjoj razini trebao zadržati na razinama ispod 1 posto. Pozitivan utjecaj na rast potrošnje dolazi od niske prošlogodišnje baze te ukidanja kriznog poreza. Ipak, daljnje smanjenje razine zaposlenosti i negativan utjecaj rasta cijena na realni rast neto plaća djelovat će negativno na razinu potrošnje“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nedavno je DZS objavio da je u siječnju broj ukupno zaposlenih smanjen za 12.360 osoba, ili 0,9 posto, u odnosu na prethodni mjesec, na 1,369 milijuna.
U istom je mjesecu, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo evidentirano oko 334.000 nezaposlenih, što je otprilike 14.500 osoba više u odnosu na lanjski prosinac.
Pritom je stopa registrirane nezaposlenosti skočila s 18,8 na 19,6 posto, najvišu razinu od svibnja 2003. godine.
Podatak o prometu u trgovini na malo značajan je i zbog toga što će naznačiti hoće li hrvatsko gospodarstvo u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasti ili pasti.
Prošloga je tjedna neugodno iznenadio podatak da je industrijska proizvodnja u siječnju pala oštrih 6,7 posto na godišnjoj razini, dok se očekivao rast od 1 posto.
Taj podatak ukazuje da bi i u prvom ovogodišnjem tromjesečju bruto domaći proizvod mogao oslabiti, i to već osmi put u devet kvartala.
Budu li, pak, podaci o potrošnji znatno bolji od očekivanja, bila bi to naznaka mogućeg rasta BDP-a.