BRATISLAVA - Hrvatska premijerka u petak poslijepodne posjetila je Muzej hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu pokraj Bratislave i tom prigodom zahvalila se pripadnicima hrvatske manjine u Slovačkoj na velikom doprinosu u odnosima dviju zemalja. "Mi ulazak u EU doživljavamo kao povratak kući i hvala vam što dajete svoj doprinos, veliki i važan most između dviju država", rekla je premijerka Kosor i dodala da će Slovačka zasigurno biti među prvima koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om. Predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj Rado Janković istaknuo je kako taj Savez djeluje više od 20 godina i okuplja pet hrvatskih kulturnih društava i šest folklornih društava te izdaje časopise i organizira festivale kako bi se očuvao hrvatski jezik i kultura u Slovačkoj. Hrvati na području Slovačke žive više od 450 godina i ima ih oko tri tisuće. Većinom su nastanjeni u desetak mjesta u Slovačkoj. Janković je istaknuo da Republika Slovačka podupire sve manjine pa tako i hrvatsku, a i najavio je i da bi u slučaju usvajanja prijedloga zakona o jeziku manjina u slovačkom parlamentu dvije općine, Čunovo i Hrvatski Jandrof, mogle postati dvojezične općine. Hrvatsko izaslanstvo nazočilo je i prigodnom kulturno-umjetničkom programu na hrvatskom jeziku u prostorijama Hrvatskog kulturnog saveza. Hrvatsko izaslanstvo predvođeno Jadrankom Kosor sastalo se ranije s predsjednikom slovačkog parlamenta Richardom Sulikom. Razgovaralo se o suradnji u gospodarstvu, investicijama i pogotovo u energetici.
ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Davor Božinović primio je u petak u službeni posjet veleposlanika SAD-a Jamesa Foleya i s njim razgovarao o planovima hrvatskog angažmana u Afganistanu i vojno-policijskoj školi u Kabulu u kojoj će zajedno s hrvatskim mentorima koji imaju vodeću ulogu u radu škole, sudjelovati i mentori iz zemalja regije, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Tijekom sastanka veleposlanik SAD-a izrazio je zadovoljstvo hrvatskim doprinosom misiji ISAF-a istaknuvši kako je Hrvatska, iako mlada članica NATO-a, temeljem dosadašnjeg angažmana, pouzdan partner i primjer u regiji. Također, razgovaralo se i o mogućim budućim područjima bilateralne obrambene suradnje dviju zemalja, dodaje se u priopćenju.
ZAGREB - Dvodnevni sastanak čelnika Stranke europskih socijalista (PES), na kojem će sudjelovati i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, počeo je u petak u Ateni. Domaćini skupa su predsjednik PES-a Poul Nyrup Rasmussen i grčki premijer, predsjednik PASOK-a i Socijalističke internacionale George Papandreu. Dolazak u Atenu najavilo je više od trideset političkih čelnika iz cijele Europe, među kojima i premijeri Werner Faymann (Austrija), Borut Pahor (Slovenija) i Jose Socrates (Portugal) te srbijanski predsjednik Boris Tadić. Stranka europskih socijalista, a posebice i socijalisti i demokrati u Europskom parlamentu, koje će u Ateni predstavljati predsjednik parlamentarne skupine Martin Schulz, kontinuirano se i otvoreno protive mjerama koje predlaže i provodi konzervativna većina u institucijama Europske unije, a odnose se na smanjenje ulaganja u javne usluge – poput mirovinskog sustava, obrazovanja, socijalnih transfera, smatrajući da se na taj način ugrožava budućnost generacijama građanki i građana Europske unije. Socijalisti i socijaldemokrati nude rješenja označena socijalnom sigurnošću, ulaganjem u novu proizvodnju i stabilnom eurozonom. Kako je priopćeno iz SDP-a, očekuje se da će tijekom konferencije Zoran Milanović održati više bilateralnh sastanaka s liderima europskih socijaldemokrata s kojima će prvenstveno razgovarati o hrvatskom završetku pristupnih pregovora s Europskom unijom, odnosu Hrvatske i Europske unije, nužnosti provođenja refomi i važnosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji za stabilnost u regiji.
BEOGRAD - Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u petak kako bi Srbija, nakon što je odustala od kaznenog progona Tihomira Purde, trebala postaviti pitanje Srba koji su na hrvatskim popisima optuženih za ratne zločine. U izjavi koju prenosi srbijanska agencija Beta, Dačić je kazao kako odustajanje od progona Purde mora biti praćeno "isto tako žestokim postavljanjem pitanja" što je sa Srbima koji su, kako tvrdi, bez argumenata optuženi i osuđeni u Hrvatskoj. Srbija bi se, kako je rekao, trebala ponašati kao i druge države te brinuti o svojim građanima. "Ne možemo odustati od Ganića i Purde, a da pritom stotine ljudi bude na takozvanim optužnicama", kazao je Dačić. Dodao je kako Srbija može postaviti pitanje reciprociteta u političkim i diplomatskim odnosima s drugim državama. Beta također prenosi izjavu zamjenika predsjednika vodeće oporbene Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, da je Srbija “poražena i ponižena“ postupkom najviših državnih tijela koja su obustavila kazneni progon Purde. Vučić je upitao ima li izvršenje zločina veze s dobrosusjedskim odnosima, kako su rekli predstavnici srbijanskog ministarstva pravosuđa, i znači li to da zbog toga ne treba goniti zločince.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine u petak je izrekao kaznu od jedanaest godina zatvora bivšem pripadniku Armije BiH Aliji Osmiću, proglasivši ga krivim za ratni zločin nad pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna. Nepravomoćnom presudom sudsko je vijeće zaključilo kako je tijekom dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da je Osmić sudjelovao u ubojstvu pripadnika HVO-a Vlatka Kapetanovića te u zlostavljanju još nekoliko hrvatskih vojnika. Sud je ocijenio kako je Osmić kaznena djela za koja je osuđen počinio s umišljajem. Kao posebno otegotnu okolnost sud je proglasio činjenicu da su sve žrtve bile zarobljenici koji su morali uživati posebnu zaštitu čega je bio svjestan i Osmić. Alija Osmić je tijeom rata u BiH bio pripadnikom vojne policije Armije BiH a ubojstvo i zlostavljanja na području Bugojna počinio je u razdoblju od srpnja 1993. do ožujka 1994. Osmić koji se branio sa slobode nije nazočio izricanju presude što mu omogućava zakon, no njegov odvjetnik Kerim Čelik novinarima je izjavio kako je njegov branjenik dostupan pravosudnim tijelima. Sukladno kaznenom zakonu BiH za svaku kaznu zatvora dulju od pet godina automatski se određuje pritvor što je sudsko vijeće i odredilo.
SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj uručio je u petak prosvjednu notu veleposlaniku Srbije u Sarajevu Grujici Spasoviću zbog uhićenja umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka. Kako je prioopćeno iz ministarstva vanjskih poslova BiH, veleposlanstvo te zemlje u Beogradu dobilo je nalog uručiti presliku prosvjedne note srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova te odmah stupiti u kontakt sa srbijanskim ministarstvom pravosuđa kako bi se dobilo pojašnjenje o razlozima zbog kojih je ta zemlja raspisala tjeralicu za Divjakom zbog čega je on i uhićen u četvrtak navečer u zračnoj luci u Beču. Šef bosanskohercegovačke diplomacije Alkalaj je ovim povodom tijekom dana razgovarao i s austrijskim ministrom vanjskih poslova Michaelom Spindeleggrom. BiH od Austrije također traži pojašnjenje razloga za Divjakovo privođenje. Veleposlanik BiH u Beču Haris Hrle potvrdio je tijekom dana medijima u Sarajevu kako je austrijski istražni sudac generalu Divjaku odredio ekstradicijski pritvor koji može trajati dva tjedna. Za to bi vrijeme Srbija trebala dostaviti dokumentaciju kojom bi obrazložila zahtjev za Divjakovo izručenje. Tijekom dana državno odvjetništvo BiH u Beč je poslalo prijedlog da se Divjaka izruči Bosni i Hercegovini, s obzirom da je riječ o njezinu državljaninu kao i da su navodni zločini za koje se tereti počinjeni na tlu BiH. Iako to još nije službeno potvrđeno, prepostavlja se kako srbijansko pravosuđe Divjaka traži zbog sumnje da je sudjelovao u navodnim ratnim zločinima nad pripadnicima bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. svibnja 1992.
LJUBLJANA - Kako bi dao poticaj liderima u BiH na konstruktivan dijalog, slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar boravit će u ponedjeljak u Sarajevu, zajedno s austrijskim ministrom Michaelom Spindeleggerom i bugarskim ministrom Nikolajem Mladenovim, objavilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Za posjet Sarajevu Spindelegger i Žbogar dogovorili su se krajem prošle godine na jednom sastanku OESS-a u Beču, a zajedno s bugarskim kolegom u BiH oni će se kod političkih lidera zauzeti za konstruktivno ponašanje koje bi vodilo k tomu da se pet mjeseci nakon izbora ipak konstituiraju vlada i parlament, te da porade na reformama potrebnim za brži napredak prema Europskoj uniji i NATO savezu. Sastat će se i s predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom, te održati predavanje na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti. Slovenska vanjska politika primjetno je ponovo aktivnija u regiji u naporu da stekle status nespornog lidera u približavanju regije euroatlantskim asocijacijama, a u Ljubljani ističu da je to omogućilo i uspješno rješavanja graničnog prijepora s Hrvatskom sklapanjem arbitražnog sporazuma.
SUBOTICA - Potporu bačkim Hrvatima, koji su nedavno ukazali na nastavak procesa njihove umjetne podjele na Hrvate i Bunjevce, dali su predsjednici triju vojvođanskih hrvatskih zavičajnih udruga sa sjedištem u Zagrebu, objavio je u petak vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“. „Molimo vas da poduzmete sve mjere potrebne za ostvarivanje i zaštitu nacionalnih prava Hrvata u Vojvodini i da se spriječe sve državno-pravne i kvaziznanstvene manipulacije s Bunjevcima, kao etničkom zajednicom u Srbiji i Vojvodini, te spriječi njihovo suprotstavljanje Bunjevcima koji s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu i izjašnjavaju se Hrvatima“, navodi se među ostalim u apelu hrvatskom državnom vrhu vojvođanskih hrvatskih zavičajnih udruga. I mi Bunjevci – Hrvati podrijetlom iz Vojvodine organizirani u ovim udrugama izražavamo potporu našim suzavičajnicima u Vojvodini i pridružujemo se njihovu prosvjedu i molbi, dodaje se u pismu potpore koje su potpisali predsjednici Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Udruge za potporu bačkim Hrvatima i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata. U Srbiji živi oko 20.000 pripadnika zajednice Bunjevaca čije vodstvo niječe da su oni hrvatske pripadnosti, i za svoje aktivnosti imaju potporu velikoga broja srbijanskih medija i dijela državnih tijela.
MOSTAR - Tročlano predsjedništvo BiH uputilo je u petak javni poziv čelnicima parlamentarnih stranaka da što prije ustroje vlast na razini Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine, izražavajući zabrinutost zbog mogućih posljedica vezanih za obustavu reformi i neprihvaćanje proračuna. „Zabrinuti smo što je prošlo pet mjeseci od općih izbora u Bosni i Hercegovini, a još nema dogovora relevantnih političkih subjekata o formiranju tijela vlasti“, priopćeno je iz predsjedništva BiH. Pojašnjava se da ovakvo stanje bez konstituiranja vlasti usporava približavanje BiH europskim integracijama i provedbu reformi, što "nanosi izravnu štetu interesima Bosne i Hercegovine, kao i interesima njezinih entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, i svih nižih razina vlasti". „Predsjedništvo Bosne i Hercegovine poziva čelnike parlamentarnih stranaka koje su dobile povjerenje građana na prethodnim izborima da, u duhu međusobnog razumijevanja i uz uvažavanje ravnopravnosti i legitimnih interesa oba entiteta, i svih naroda i građana BiH, u najkraćem roku postignu dogovor o konstituiranju tijela vlasti na razini Federacije BiH i Bosne i Hercegovine“, navodi se u javnome pozivu predsjedništva BiH. Stranke okupljene oko SDP-a BiH najavile su da će idućeg tjedna započeti uspostavu vlasti u Federaciji BiH bez sudjelovanja dvaju HDZ-a. Glavni je prijepor u tome da SDP inzistira na preuzimanju dijela hrvatskih pozicija u izvršnoj vlasti, dok pak dva HDZ-a insistiraju da ove stranke raspodjele ta mjesta budući su osvojile najveći broj hrvatskih glasova na posljednjim izborima održanim prije točno pet mjeseci u BiH.
TRIPOLI - Libija se nada da će "vjerojatno večeras" vratiti kontrolu nad gradom Zavija koji drže pobunjenici, objavio je u petak glasnogovornik libijske vlade Mussa Ibrahim. "Vjerujemo se da će Zavija večeras biti pod punom vladinom kontrolom", rekao je Ibrahim. Upitan za komentar izvještaja libijske televizije prema kojem je Zavija, udaljen oko 50 kilometara od Tripolija, u rukama vladinih snaga, odgovorio je: "Ne potpuno, ali skoro jest". "Pobunjenici su napali rafineriju. Vladine snage su ih potisnule i zarobile oružje", rekao je Ibrahim dodajući da se sa zapovjednicima pobunjenika pregovara o predaji.
TRIPOLI - Snage sigurnosti lojalne libijskom čelniku Moameru Gadafiju pokrenule su u petak ofenzivu kako bi pod svoj nadzor vratile grad Zaviju, 50 kilometara zapadno od Tripolija, a stižu vijesti da sukobi bjesne i u udaljenom Ras Lanufu, javljaju agencije pozivajući se na očevice. Pobunjeničke snage u defanzivi su i potisnute su na središnji trg u Zaviji, na kojem se oko 2000 ustanika priprema braniti do kraja, rekao je njihov glasnogovornik. "Nalazimo se na trgu, sve naše snage su ovdje", rekao je Jusef Šagan. "Trg je siguran ali oni (vladine snage) napadaju s istoka i zapada. Borit ćemo se do kraja". Šagan je rekao da su tri pobunjenička vojnika ubijena, a 40 je osoba ranjeno. Međutim, po izjavama očevidaca najmanje 30 pobunjenika je ubijeno, a među njima je i njihovi zapovjednik. Situacija u Zaviji, koja je najbliže pobunjeničko područje Tripoliju i grad s naftnom rafinerijom, posebno je neugodna za libijske vlasti koje nastoje pokazati da nadziru barem zapad zemlje. Gadafijeve snage, po izjavama očevidaca, topništvom u petak napadaju pobunjenike u Ras Lanufu, grad s lukom i naftnim terminalom 600 kilometara istočno od Tripolija, koji je još uvijek pod kontrolom režima. Najmanje su četiri osobe ubijene u tim napadima, javlja AFP.
TRIPOLI - Snage lojalne libijskom čelniku Moameru Gadafiju u petak su suzavcem i ispaljivanjem metaka u zrak rastjerale prosvjednike okupljene na skupu u Tripoliju. Prosvjednici su izašli na ulice u četvrti Tadžura u istočnom dijelu Tripolija nakon molitvi u džamiji Murat Adi, a njih nekoliko stotina počelo je uzvikivati pozive na okončanje četrdesetgodišnje Gadafijeve vlasti. Nekoliko minuta kasnije snage odane libijskom vođi u vojnim odorama i sa zelenim maramama oko glave došle su na mjesto prosvjeda. "Ispaljivali su suzavac. Čuo sam pucnjavu. Ljudi su se razbježali", rekao je izvjestitelj agencije Reuters. Drugi izvjestitelj na rubu četvrti Tadžura rekao je da se može čuti snažna pucnjava i da je kolona od 14 terenskih vozila s pripadnicima snaga sigurnosti projurila kroz nadzorne točke prema mjestu prosvjeda. Svjedoci javljaju i o sukobma između Gadafijevih pristaša i protivnika u blizini Ras Lanufa, luke i naftnog terminala 600 kilometara istočno od Tripolija.
PARIZ - Interpol je u petak izdao globalnu "narančastu uzbunu" protiv libijskog čelnika Muamera Gadafija i 15 njegovih najbližih suradnika kako bi policija diljem svijeta pomogla provedbi UN-ovih sankcija. Interpol je najavio da će se razmjenjivati informacije o Gadafiju i ljudima iz njegova najbližeg okruženja kako bi službenici na granici mogli djelovati u skladu sa zabranom putovanja i zamrzavanjem imovine, prema sankcijama koje je Vijeće sigurnosti UN-a uvelo tijekom vikenda. "Pojedinci na koje se odnosi narančasta uzbuna bili su uključeni u planiranje ili izvršenje napada na civilno stanovništvo, uključujući i bombardiranja iz zraka", navodi Interpol. Interpolova narančasta ili crvena uzbuna ne znače nalog za uhićenje, ali se izdaju kako bi pomogle državama da uđu u trag ilegalnoj imovini ili osumnjičenicima čije se izručenje traži.
LONDON - Brod sa snopovima libijskih dinara u protuvrijednosti 117 milijuna eura (870 milijuna kuna) namijenjenim Libiji, zaplijenjen je u srijedu u britanskim vodama i prepraćen do engleske luke, priopćilo je u petak britansko ministarstvo unutarnjih poslova. "Brod je do luke Harwicha", prepratio brod HMS Vigilant, rekao je glasnogovornik ministarstva. "Kontejneri su iskrcani s broda i zaplijenjeni", dodao je. "Na brodu je bila veća količina libijske valute koja je pod UN-ovim sankcijama", ističe ministarstvo. Po pisanju medija, brod su presrela britanska plovila u Sredozemlju i prepratila ga u britanske vode, pošto tijekom vikenda nije uspio uploviti u luku Tripoli. UN-ovo Vijeće sigurnosti jednoglasno je prihvatilo rezoluciju kojom se pukovniku Moameru Gadafiju, obitelji i bliskim suradnicima uvode sankcije, napose embargo na uvoz oružja i streljiva te zabrana putovanja u zemlje članice UN-a za šesnaest osoba, među kojima su pukovnik i njegova obitelj. U nedjelju je Velika Britanija blokirala libijsku imovinu u zemlji koja bi mogla biti vrijedna do 20 milijarda funta (173 milijarde kuna) u gotovu novcu, navodi dnevnik Daily Telegraph. U ponedjeljak je britanski premijer David Cameron rekao da je ministarstvo financija uspjelo blokirati iznošenje iz zemlje 900 milijuna funta u dinarima namijenjenih Libiji.
KAIRO - Novi egipatski premijer Esam Šaraf obvezao se u petak, dan nakon što je imenovan, ispuniti traženje naroda u vezi demokratskih promjena pred tisućama okupljenih na trgu Tahriri u Kairu. Referendum o amandmanima ustava, koje je predložilo povjerenstvo pravnika koje je imenovala vojska održat će se 19. ožujka doznaje se od vojnog izvora i ureda premijera. Sedam članaka bi trebalo biti promijenjeno i jedan ukinut. Povjerenstvo je predložilo da predsjednik republike ne može imati dva uzastopna četverogodišnja mandata. Rijetkim postupkom nekog egipatskog dužnosnika, Šaraf se pridružio traženjima okupljenih na trgu Tahrir, prije velike tjedne molitve u petak. On je zamolio okupljene na strpljenje. Šarafovim imenovanjem se kanilo smiriti prosvjednike koji se i dalje okupljaju na trgu Tahrir i traže od vlade da pročisti elemente starog režima.
RIM - Katolička crkva mora se novim misionarskim zanosom suprotstaviti novim izazovima koje donose sekularizacija i relativizam, rekao je u petak u Rimu glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu nadbiskup Nikola Eterović. Novinarima je Eterović predstavio pripremni dokument za sinodu koju je za listopad 2012. godine sazvao papa Benedikt XVI. na temu "nova evangelizacija za pronošenje katoličke vjere". U dokumentu na 60-ak stranica naglašava se da se Katolička crkva nalazi pred novim izazovima kao što su "sekularizacija" i "relativizam". Oni se šire "kulturom slike" i "hedonističkim ie potrošačkim mentalitetom" što vodi u "površnost i egocentrizam". Crkva pozdravlja "obnovu vjere" u pojedinim dijelovima svijeta, no upozorava da su neki "pozitivni aspekti" nagrđeni "pojavom fundamentalizma koji manipulira vjerom da bi opravdao nasilje koje vodi katkad i u terorizam". U tekstu se spominju i pedofilski skandali koji su u zadnje vrijeme potresli Katoličku crkvu u Europi i Sjedinjenim Državama, te se pozivaju vjernici da hrabro "razotkriju skandale" i ukažu na "pogreške" kako bi se kroz "pokajanje" postiglo "pročišćenje" od grijeha. Dokument sadrži 71 pitanje i bit će razaslan biskupskim konferencijama te će se na temelju njihovih odgovora pripremiti radni dokument za sinodu.
LJUBLJANA - Čelnik slovenske oporbe i bivši predsjednik vlade Janez Janša požalio se u petak da je žrtva intenzivne medijske kampanje u kojoj ga se neutemeljeno i bez dokaza napada kao ratnog profitera uz vremena osamostaljivanja. Osvrćući se na posebnu emisiju Slovenske televizije, u kojoj se tvrdi da je Janša kao ministar obrane u vrijeme slovenskog osamostaljenja bio glavni trgovac oružjem i da je krug njemu bliskih ljudi u gotovini naplaćivao usluge tranzita oružja koje je odlazilo u Hrvatsku, Janša je to ponovno zanijekao, uz tvrdnju da iza svega stoje vlada i predsjednik države Danilo Tuerk. U izjavi za televiziju Janša je izjavio da je kampanju koju protiv njega posljednjih tjedana vode novinari bliski vladi i ljevica kako bi, kako je rekao, prikrili "nesposobnost sadašnje vlade", po njegovu je mišljenju orkestrirao i pokrenuo predsjednik države Danilo Tuerk. Cilj kampanje jest da ga se ukloni iz slovenske politike, ustvrdio je Janša.
ZAGREB/TALLINN - Koalicijska vlada desnog centra vjerojatno će, pokazale su ankete, ostati na vlasti u Estoniji nakon parlamentarnih izbora u nedjelju iako je nametnula radikalne mjere štednje u toj članici Europske unije koja je bila u skupini zemalja najteže pogođenih gospodarskom krizom. Vlada premijera Andrusa Ansipa proživjela je jednu od najtežih recesija u Europskoj uniji s gospodarskim padom od 14 posto u 2009. i bila je prisiljena provesti najstrožu štednju. Po anketama, 900.000 birača s pravom glasa trebalo bi najviše povjerenja ukazati koaliciji Reformske stranke i Saveza Pro Patria Res Publica, koju podupire od 49 do 50 posto birača. Glavna oporbena Stranka centra trebala bi, po zadnjim anketama, dobiti 22 do 25 posto glasova, a socijaldemokrati, koji su u kampanji obećavali veliku poreznu reformu, od 13 do 16 posto.