ZAGREB - Decentralizacija Hrvatske trebala bi biti dio gospodarskih, ekonomskih i društvenih reformi, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u izjavi nakon sastanka predsjednikova Savjeta za gospodarstvo na kojoj je decentralizacija bila glavna tema. Hrvatska je zemljopisno razvedena i decentralizirana, a kada je riječ o financijama i ovlastima lokalne uprave jedna od najcentraliziranijih zemalja Europe, rekao je Josipović. To je oslikao podatkom po kojem lokalne uprave sudjeluju sa samo 11 posto u prihodima i rashodima opće države. Ocijenio je da centralizirana država ne može dovoljno kvalitetno obavljati svoje poslove. Lokalnim vlastima trebalo bi, kaže Josipović, dodijeliti više poslova, za što je potrebna reforma poreznog sustava i proračunskih davanja, te teritorijalna konsolidacija odnosno smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. Kriteriji za smanjivanje trebaju biti geografski, financijski, funkcionalni, povijesni i politički, smatra predsjednik Republike. Dodaje da je decentralizacija politički vrlo osjetljiva, ali da "treba stisnuti zube i to napraviti" pri čemu bi o tom pitanju valjalo postići nacionalni konsenzus, na koji je pozvao i političke stranke. Na sastanku su razmatrana razna rješenja decentralizacije, a rasprava je vođena na temelju studije "Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj" Ekonomskog instituta Zagreb, izvijestio je Josipović. Zamoljen za komentar rada Vlade u provedbi reformi, Josipović je kazao da se reforme ne provode dovoljno brzo i ne daju dovoljno rezultata, te da nema vremena za gubljenje.
ZAGREB - Poskupljenja hrane su logična, jer su osnovne sirovine prehrambene industrije najskuplje u zadnjih dvadeset godina, a visoke su i cijene energije, izjavio je predsjednik Uprave Atlantic grupe i član Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike Emil Tedeschi, nakon sastanka Savjeta. Proizvođači i trgovci ne mogu u takvim okolnostima zadržati cijene, kaže Tedeschi. "Ne zagovaram poskupljenja jer je evidentan pad kupovne moći, no u segmentu inputa situacija nije sjajna, posebno onih koje u Hrvatskoj nemamo", rekao je Tedeschi. Zamoljen za komentar uličnih prosvjeda, kazao je da treba razlikovati uredno najavljene i mirne prosvjede koji su demokratski, od nasilja i destrukcije. Prosvjednici su opravdano nezadovoljni i zabrinuti, a prosvjedi na zakonom regulirani način su dobrodošli jer se tako lakše artikuliraju stavovi, kaže Tedeschi. "S druge strane", ističe, "fizički i verbalni jezik sile i mržnje mora osuditi svaki normalan građanin".
SPLIT - Devedeset radnika Brodosplita zbog smanjenog obima posla bit će u prvoj polovici ožujka poslano na 'čekanje kod kuće', što znači da će na takvom čekanju biti ukupno 376 radnika splitskog brodogradilišta jer ih u veljači na čekanje poslano 286, priopćila je danas služba za odnose s javnošću Brodosplita. Podsjeća se da je odluka o upućivanju radnika na čekanje donesena u skladu s odredbama Zakona o radu i uz suglasnost Radničkog vijeća splitskog brodogradilišta. Riječ je o privremenom čekanju kod kuće od 30 dana koje po potrebi može biti i produženo. U trenutku kada počne gradnja novih brodova, odnosno kada se počnu realizirati novi ugovori, čije je sklapanje u tijeku, radnici će se postupno vraćati na posao, navode iz Brodosplita. Krajem prošlog tjedna Europska komisija pozitivnim je ocijenila program restrukturiranja Brodosplita, čime je ukinuta zabrana ugovaranja novih poslova tom brodogradilištu. Predstavnici Brodosplita i splitske tvrtke Jadroplov u prošlu su subotu, u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor, potpisali ugovor o gradnji novog broda za potrebe Jadroplova po modelu "jedan plus jedan", što znači da će se po izgradnji prvog pristupiti izgradnji i drugog broda.
ČAKOVEC - Hrvatskim željeznicama danas je u Radionici željezničkih vozila Čakovec predano rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojim se odobrava uporaba novog rekonstruiranog dvoosovinskog plato-vagona tipa Lgs-z, a nakon čega u uporabu kreću 23 rekonstruirana vagona za prijevoz kontejnera koja će prevoziti nove terete za HŽ Cargo. Ti će se vagoni koristiti za kontejnerski promet, koji je u porastu i za kojim postoji sve veće zanimanje, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta koji je rješenje predao predsjedniku Uprave HŽ holdinga Zlatku Rogožaru. Predsjednik Uprave HŽ holdinga Zlatko Rogožar istaknuo je da je ova rekonstrukcija temelj za buduće jer je već sada dogovorena rekonstrukcija dodatnih 57 vozila. Ukupna vrijednost cijele investicije je 16,5 milijuna kuna, a financira se iz sredstava državnog proračuna za poticanje kombiniranog prijevoza. Prototip vagona i ostala 22 vagona iz iste serije sagrađeni su u Radionici željezničkih vozila u Čakovcu u suradnji s Remontom i proizvodnjom željezničkih vozila iz Slavonskog Broda i u potpunosti je, od projekta do realizacije, rezultat znanja i rada zaposlenika tih dviju tvrtki koje time stječu i dodatne reference za nastup na europskom tržištu.
ZAGREB - Cijene poljoprivrednih proizvoda u 2010. su u odnosu na 2009. rasle uglavnom kod biljnih proizvoda, a najviše su porasle proizvođačke cijene žitarica, uljarica i povrća, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je cijena merkantilnog kukuruza lani u odnosu na godinu prije porasla za 54,6 posto i prosječna mu je cijena u 2010. godini bila 1.041,89 kuna po toni. Prosječna proizvođačka cijena merkantilne pšenice lani je iznosila 1.157,39 kuna po toni, što je porast od 37,9 posto u odnosu na godinu ranije. Cijena pak ječma porasla je za 14,1 posto. Suncokret je lani u odnosu na godinu ranije zabilježio rast proizvođačke cijene za čak 57,9 posto. Soja je istodobno poskupjela za 13 posto, a uljana repica za 12,8 posto. Među povrćem primjerice, cijena crvenog luka porasla je 27,9 posto, konzumne rajčice 27,2 posto, konzumne paprike 17,4 posto, krumpira kasnog, za 14,5 posto, itd. Cijene svih vrsta žive stoke i peradi u prošloj su godini bile niže u odnosu na 2009. godinu.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 31,2 milijuna kuna, a vrijednost dioničkih indeksa nastavila je padati, Crobex je danas pao za 0,20 posto, na 2.236,66 bodova, a Crobex10 smanjen je za 0,12 posto, na 1.228,85 bodova. Nakon jučerašnjeg redovnog prometa od tek 12,1 milijun kuna, redovan je promet danas gotovo 20 milijuna kuna viši, a analitičari napominju kako trgovanje ponajprije obilježavaju velike transakcije između fondova koji preslaguju pozicije u svojim portfeljima. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a i iznosio je 5,5 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,05 posto, na 286,12 kuna. Dionica Ine protrgovano je za 4,3 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,27 posto, na 3.660 kuna. Po prometu slijedi dionica HUP-a Zagreb sa 4,1 milijuna kuna i rastom cijene za 2,22 posto, na 1.380 kuna. Povlaštena dionica Adris grupe poskupjela je danas za 0,21 posto, s prometom od 3,5 milijuna kuna. Na cijeni je dobila i dionica Končar Distributivnih i specijalnih transformatora i to za 2,42 posto, a njome je ostvareno 2,1 milijun kuna prometa. Među milijunaše uvrstila se još dionica Ericsson Nikole Tesle s prometom od 1,2 milijuna kuna te padom cijene za 0,12 posto. Od trgovanijih dionica cijena je pala i dionicama Končar Elektroindustrije (za 2,44 posto), Podravke (za 0,14 posto), Dalekovoda (za 1,21 posto), dok su cijene porasle dionicama Atlantic Grupe (za 0,25 posto), Instituta IGH (za 2,38 posto), Belja (za 0,25 posto), Janafa (za 0,65 posto), itd.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je potražnja smanjena za gotovo trećinu u odnosu na jučer, a i prosječna je kamatna stopa blago smanjena. Danas je prijavljeno svega 56,4 milijuna kuna potražnje, čak 32 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je uvećana oko 3 posto, na 136,4 milijuna kuna. Većinu prometa činile su prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 22,3 milijuna kuna, po cijeni od 0,53 posto, što je 0,09 postotnih bodova više nego jučer. Ugovoreno je i 10 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedna dana, pri čemu je kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,9 na 1,25 posto. Ujedno, plasirano je i 4,07 milijuna kuna pozajmica na rok iznad 3 mjeseca, uz kamatu od 4,4 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 36,4 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 1,52 na 1,16 posto.