FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 24. veljače 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Hrvatsku ekonomiju ove godine očekuje skroman oporavak, no nadamo se da će Vlada provesti hrabar program reformi koji će idućih godina potaknuti snažniji gospodarski rast, istaknuo je danas Peter Harrold, regionalni direktor Svjetske banke za srednju Europu i Baltik. Hrvatska se kreće sporo u pravom smjeru, ocijenio je Harrold u razgovoru s hrvatskim novinarima. Pritom je naveo, s jedne strane brzi rast izvoza, no s druge upozorio na podatke o vrlo visokoj nezaposlenosti. Fiskalni deficit i dalje je visok, trenutno je iznad 5 posto BDP-a, a trebao bi se spustiti ispod 3 posto, kazao je Harrold. Vlada treba provesti najavljene mjere iz Programa gospodarskog oporavka. Nužno je rezanje javne potrošnje, bez obzira na izbornu godinu. Hrvatska treba jače poticati privatne investicije te pripremiti kvalitetne javne projekte za privlačenje sredstava iz EU fondova. Visoka nezaposlenost postavlja pred Hrvatsku problem stimuliranja jačeg zapošljavanja u privatnom sektoru, koji je usljed krize izgubio puno više radnih mjesta od javnog sektora. U sklopu toga spomenuo je promjene u radnom zakonodavstvu koje bi uklonile prepreke za lakše otpuštanje viška zaposlenih, ali i olakšale novo zapošljavanje. Pohvalio je Hrvatsku narodnu banku ocjenivši da je tijekom krize vodila vrlo kompetentnu politiku zahvaljujući kojoj je hrvatski bankarski sustav zadržao stabilnost i u vrijeme teških potresa u bankama diljem Europe.

ZAGREB - Pomoć u povećanju konkurentnosti domaće industrije, sukladno pravilima EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja, prioritetna je mjera koju Hrvatski izvoznici (HIZ) traže od Vlade, priopćeno je danas iz HIZ-a čiji je Upravni odbor odredio prioritete djelovanja u ovoj godini te analiziralo utjecaj aktualnih unutarnjih nemira na tržištima zemalja sjeverne Afrike i Bliskog istoka na nestabilnost poslovanja na tim tržištima. "HIZ pozdravlja napore koje Vlada RH čini ne bi li se s tog područja na sigurno izvukli svi radnici hrvatskih tvrtki, odnosno svi hrvatski građani", navode iz HIZ-a u priopćenju o jučer održanoj sjednici Upravnog odbora. Upozoravaju da trenutno stanje na tim područjima dovodi u težak položaj izvoznike poslovno prisutne na tim tržištima te da bi štete uzrokovane političkim nemirima mogle biti značajne. "Kako bi iz nastale krize izvoznici mogli izaći sa što manjom štetom, HIZ traži da Vlada RH selektivno pomogne svakom tko će zbog trenutačne nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih poslovnih obveza na tim tržištima, opravdano zatražiti pomoć", ističu iz udruge Hrvatski izvoznici.

ZAGREB - Inovativno poduzetništvo u Hrvatskoj treba domaće reference kako bi lakše nastupilo na izvoznom tržištu, ocijenjeno je na okruglom stolu o inovativnom poduzetništvu u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Poslovnog dnevnika. Domaći propisi znaju biti neprelazna prepreka za domaće poduzetnike - inovatore, pa umjesto njihovih proizvoda na hrvatsko tržište stižu uvozni proizvodi dvojbene kvalitete, rečeno je na skupu. Sudionici okruglog stola smatraju da je nemogućnost dobijanja referenci na domaćem tržištu veći problem od financiranja, u kojem sudjeluju HBOR, BICRO, Ministarstvo gospodarstva i druge institucije. Vlasnik tvrtke Tehnix Đuro Horvat kaže da mnogi proizvodi njegove tvrtke imaju dobru prođu u inozemstvu dok u Hrvatskoj, primjerice, ne uspjeva prodati uređaje za pročišćavanje vode čemu se čude kupci iz inozemstva. Slična iskustva ima i Končar sa svojim elektromotornim vlakom koji će voziti na prugama Bosne i Hercegovine, a još ga nema u Hrvatskoj, kao i tvrtka Altpro čiji vlasnik i osnivač Zvonimir Viduka kaže da sigurnosne željezničke uređaje ne može plasirati HŽ-u iako su u primjeni diljem svijeta. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev podsjetio je da je HBOR 2006. godine uveo kreditnu liniju za inovatore putem koje je do sada plasirano 750 milijuna kuna. Ta sredstva, kaže Kovačev, nisu raspoređena na puno korisnika jer nije bilo ni puno zahtjeva.

ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je danas da povjerenstvo za zapošljavanje i nezaposlenost nije još jedno u nizu povjerenstava, već da je riječ o tijelu predviđenom zakonom. Priopćenje SSSH uslijedilo je nakon reakcija na jučerašnji sastanak predsjednice Vlade sa čelnicima sindikalnih središnjica. SSSH ističe da povjerenstvo vezano uz problematiku zapošljavanja odnosno nezaposlenosti, čije je sazivanje jučer dogovoreno za drugi tjedan, nije još jedno u nizu povjerenstava "za jednokratnu upotrebu". Objašnjava se da je riječ o Povjerenstvu za praćenje provedbe nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja utvrđenog Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Dodaje se kako je inicijativa koju je SSSH prošli tjedan uputio ministru gospodarstva, rada i poduzetništva Đuri Popijaču sa zahtjevom sazivanja toga povjerenstva, još jedan pokušaj pritiska na Vladu da se politikom zapošljavanja počne baviti na koordinirani način.

ZAGREB - Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) predlaže ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) da se prilikom osmišljavanja novih mjera za poticanje zapošljavanja među korisnike uvrste i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Do sada OPG-ovi nisu bili obuhvaćeni tom mjerom za razliku od poljoprivrednih zadruga i obrta, za što, smatraju u poljoprivrednoj komori, nema razloga. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva čine temelj poljoprivredne proizvodnje, ali i temelj ruralnog razvoja i nacionalnog interesa države, navodi se u priopćenju HPK. Omogućavanjem poticanja zapošljavanja na OPG-ima riješili bi na tisuće radnih mjesta i to onih iz najteže skupine nezaposlenih, ističu te dodaju kako vjeruju da je svima interes da se pokrene zapošljavanje na selu i u ruralnom prostoru i da se OPG-i kao poslodavci izjednače s poljoprivrednim obrtima i zadrugama.

ZAGREB - Atlantic Grupa je u 2010. ostvarila neto dobit od 106,8 milijuna kuna, što je deset posto više nego u godini ranije, izvijestili su danas iz Atlantic Grupe napominjući da je prošlu godinu najsnažnije obilježila uspješna akvizicija Droge Kolinske. Atlantic Grupa je u prošloj godini ostvarila ukupan prihod u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je 3,6 posto više u odnosu na 2009. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe u 2010. hrvatsko tržište sudjeluje s 55 posto, a međunarodna tržišta sa 45 posto. Njemačka je lani ostala najveće inozemno tržište, a najveći je rast prodaje, uz slovensko tržište koje je gotovo udvostručilo prihode od prodaje, ostvaren u Italiji s 15 posto. Vlastite robne marke sudjeluju u prodaji s 41 posto. Godinu je najsnažnije obilježila uspješna akvizicija Droge Kolinske, koju je Atlantic Grupa preuzela krajem studenog prošle godine za ukupan iznos od 382 milijuna eura. Prije akvizicije Droge Kolinske, Atlantic Grupa je od Badela 1862 preuzela kompaniju Kalničke vode Bio natura, te potpisala niz novih distribucijskih ugovora s novim partnerima - s Ferrerom na tržištu Srbije i Makedonije, tvrtkom One2play u distribuciji impulsnog asortimana u regiji, te s Rauchom i Red Bullom za sve kanale distribucije na hrvatskom tržištu. Akviziciji Droge Kolinske prethodila je i uspješna dokapitalizacija Atlantic Grupe, kojom je kompanija dobila novog značajnog dioničara Europsku banku za obnovu i razvoj.

ZAGREB - Croatia Airlines od 20. lipnja ove godine prvi put u svojoj povijesti uvodi redovite međunarodne letove na relaciji Dubrovnik - Beograd, priopćeno je iz hrvatske zrakoplovne tvrtke. Letovi su planirani od 20. lipnja do 7. rujna, dvaput na tjedan - ponedjeljkom i srijedom. Ponedjeljkom je polazak iz Dubrovnika u 9 sati i 5 minuta, a iz Beograda u Dubrovnik zrakoplov će polijetati u 10 sati i 50 minuta. Srijedom će zrakoplov iz Dubrovnika polijetati u 17 sati i 55 minuta, a polazak iz Beograda bit će u 19 sati i 40 minuta. Letovi će se obavljati zrakoplovima Dash 8-Q400 sa 76 sjedala kojima je Croatia Airlines obnovio flotu srednjeg doleta.

ZAGREB - Drugi dan zaredom na Zagrebačkoj burzi danas su indeksi u blagom plusu, a uz dionice HT-a, u nešto su većem fokusu investitora i izdanja Đuro Đaković Holdinga, Ine i Atlantic grupe. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,27 posto, na 2.254 boda, a Crobex10 0,41 posto, na 1.237 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 8,3 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, gotovo dva milijuna kuna, a cijena joj je porasla 0,7 posto, na 286,2 kune. Slijedi dionica Đuro Đaković Holdinga, s 1,3 milijuna kuna prometa i skokom cijene za 7,83 posto, na 40,9 kuna. Među milijunaše uvrstile su se i dionice Ine i Atlantic grupe. Pritom je dionica Ine blago poskupjela, za 0,24 posto, na 3.655 kuna. Dionicom Atlantic grupe, pak, trguje se po 800,5 kuna, što je 0,32 posto više nego jučer. U međuvremenu, Atlantic Grupa izvijestila je da je u 2010. godini ostvarila ukupan prihod u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je 3,6 posto više u odnosu na 2009., dok je neto dobit porasla za 10 posto i iznosila je 106,8 milijuna kuna.

ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,04 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,412980 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio i švicarski franak, ojačavši za 0,77 posto, pa njegov srednji tečaj na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,802724 kune. Istodobno je američki dolar oslabio prema kuni za 0,50 posto, na 5,376400 kuna, a pala je i vrijednost britanske funte, za 0,63 posto, na 8,704767 kuna po srednjem tečaju.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙