Uvodno izlaganje koje se temeljilo na nalazima studije "Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj" Ekonomskog instituta u Zagrebu održala je Dubravka Jurlina Alibegović.
Kako se navodi u priopćenju, pokazano je da se dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj nije značajnije mijenjao u odnosu na početak procesa decentralizacije u srpnju 2001. Hrvatska je u usporedbi s EU-15 i tranzicijskim državama i dalje u skupini visoko centraliziranih država budući da središnja država ostvaruje većinu javnih prihoda i troši najveći dio javnih rashoda, dok lokalna država (sve općine, gradovi i županije) sudjeluje s oko 11 posto u prihodima i rashodima konsolidirane opće države ili 4 posto u bruto domaćem proizvodu.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj karakterizira snažna ovisnost o financiranju javnih potreba iz prihoda na čiju visinu ne mogu samostalno utjecati - prihodi od poreza na dohodak koji čine 55 posto i prihodi od pomoći središnje države koji čine 9 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna, pri čemu 429 općina ostvaruje 16 posto, 126 gradova 40 posto, Grad Zagreb 29 posto i 20 županija 15 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna u Hrvatskoj.
Fiskalni kapaciteti među pojedinim razinama lokalne vlasti se u velikoj mjeri razlikuju. Čak 13 županija, 63 posto gradova i 70 posto općina ostvaruje ispodprosječne ukupne prihode (bez pomoći) iako je postojeća podjela javnih poslova takva da su iste nadležnosti za sve općine i sve gradove (osim velikih gradova i gradova sjedišta županija).
To dovodi, napominje se, do nemogućnosti obavljanja javnih funkcija na istoj razini kvalitete u svim općinama, gradovima i županijama s obzirom na različiti stupanj razvijenosti, fiskalni kapacitet, te veličinu same lokalne jedinice. Uz financijske, ograničenje učinkovitom pružanju javnih usluga je i u nedovoljnim organizacijskim, administrativnim i stručnim kapacitetima na lokalnoj razini.
Istraživački je projekt Ekonomskog instituta, navodi se, dao niz prijedloga i ukazao na ograničenja mogućih daljnjih pravaca decentralizacije u Hrvatskoj. Prijedlozi obuhvaćaju usklađene prijedloge podjele javnih poslova među razinama javne vlasti (funkcionalna decentralizacija) i prijedloge novog načina financiranja javnih poslova (fiskalna decentralizacija).
Oni predstavljaju osnovu za primjenu prijedloga kriterija za novu administrativno-teritorijalnu organizaciju u državi. Svi su prijedlozi usmjereni prema učinkovitijem pružanju javnih usluga, većem stupnju zadovoljstva stanovnika, mjerenju planiranih rezultata i učinaka u provođenju javnih funkcija, navodi se u priopćenju.