Na okruglome stolu u Tribinama grada Zagreba danas je predstavljen dio strategije koji se odnosi na sport i njegovo unaprjeđenje u Zagrebu.
Napomenuvši da se u Švedskoj i Danskoj u sport uključuje oko 70 posto populacije te oko 50 posto u Sloveniji, Bernardić je rekao da u Hrvatskoj treba raditi na tome da se više ljudi uključi u sportske aktivnosti. "Svatko odgovoran u društvu mora učiniti sve za bolji položaj sporta jer bavljenje sportom ima velike učinke na zdravlje ljudi, kvalitetniji rad i na ukupni razvoj društva", rekao je.
Ističući kako treba urediti odnose u javnom sportu, Bernardić je rekao da bi se u javni sport i lokalnoj zajednici trebao vratiti dio novca od transfera vrhunskih igrača. "To je ono što bi bilo pravedno", ocijenio je.
"Sport kako se danas percipira u medijima Hrvatskoj ne smije biti sramota, skandali i osobni interesi pojedinaca. Sport treba pokretati javni interes na ponos cijelog društva", rekao je Bernardić i napomenuo da "u stvarima vezanim uz regulativu o sportu" i u Zakonu o sportu ima mnogih manjkavosti koje bi trebalo promijeniti.
Predsjednik SDP-ova Savjeta za sport Željko Kvesić rekao je da u Zagrebu ima 69 sportskih saveza, više od 834 sportske udruge i kluba te oko 50 tisuća sportaša natjecatelja. No, upozorio je, ponuda sportskih objekta djelomično udovoljava potrebama i vrlo je neujednačeno raspoređena. Ističući kako nedostaje školskih sportskih dvorana, rekao je i da je 35 gradskih sportskih objekata potrebno brzo urediti, a 88 ih je u dobrom stanju.
Predstavljajući "smjernice politike podupiranja razvoja i unaprjeđenja sporta grada Zagreba" članovi SDP-ova Savjeta za sport istaknuli su kako je potrebno izgraditi više novih, cijenom prihvatljivih, tipiziranih sportskih objekata. Smatraju da se veći broj neiskorištenih praznih prostora u vlasništvu grada Zagreba ili Republike Hrvatske (npr. paviljoni Zagrebačkog velesajma) može jeftino prenamijeniti u funkcionalne sportske objekte te tako rasteretiti školske dvorane.
Upozorili su i da bi se izmjene i dopune Zakona o sportu trebale temeljiti na modernim shvaćanjima sporta kao društvenoga i gospodarskog dijela društva.
Tijekom rasprave upozoreno je da sportske dvorane u Zagrebu ne mogu podnijeti velik priljev stanovništva i pritisak rekreativnih sportaša.