Predsjednik SDP-ova Središnjeg savjeta prof. Rajko Ostojić naglasio je kako je cilj da Zagreb, sa svojih pet najvećih hrvatskih bolnica i mrežom drugih zdravstvenih ustanova, ponovno postane zdravstveno središte u ravni s Pragom, Bečom i drugim gradovima u ovom dijelu Europe.
Član SDP-ova savjeta za zdravstvo prof. Mirando Mrsić rekao je da Zagrebu nedostaje bolnica preko Save koja bi, zajedno s KB Sveti Duh, bila u gradskom vlasništvu te je da je potrebno nastaviti s razvojem domova zdravlja u polikliničke centre koji bi mogli zadovoljiti 80 posto zdravstvenih potreba građana. Mrsić smatra da je u domove zdravlja potrebno vratiti djelatnosti školske medicine i kućnih posjeta, centre za mentalno zdravlje i ljekarne, te osnovati centre za palijativnu srkrb. U Zagrebu je, kazao je, potrebno konačno otvoriti prvi hospicij a u sklopu razvoja socijalne skrbi početi razvijati domove za starije i nemoćne koji neće biti, kako je rekao, domovi za umiranje.
Prema analizi koji je predstavio predsjednik zagrebačkog Savjeta za zdravstvo Dragan Korolija Martinić, u Zagrebu je i dalje aktualno "prebacivanje" pacijenata iz domova zdravlja u bolnice, zbog čega je nužno pojačati rad primarne zdravstvene zaštite. Tako je, prema podacima iz 2008., iz domova zdravlja u bolnice upućeno 54 posto pacijenata, dok je u 2009. taj postotak dodatno narastao na 61 posto. Kada se uzme u obzir da se u zagrebačkim bolnicama liječi između 30 i 40 posto bolesnika koji dolaze izvan Zagreba, bolnice su preopterećene. Stoga zagrebački SDP-ovci smatraju da je, uz razvoj primarne zaštite, poslovanje bolnica potrebno redefinirati i pritom što više afirmirati sustav dnevnih bolnica.
Vrlo kritična prema sadašnjoj situaciju u zdravstvu bila Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi koja je ocijenila kako se u Hrvatskoj sve više gubi javno zdravstvo, a usvaja američki model zdravstva. Sve više raste, upozorava, privatna praksa u koju, zbog boljih plaća, odlaze visokoškolovani kadrovi iz javnog zdravstva, a nabavljena skupa aparatura i dalje stoji u bolnicama jer HZZO za iste usluge plaća privatnicima. "Već deset godina čekamo da se nešto popravi a nismo se daleko maknuli. Onome tko će se toga prihvatiti dajem saučešće jer i ono što smo imali i to smo uneredili", ocijenila je Avberšek.
Na okruglom stolu bilo je govora i o socijalnoj politici Grada Zagrebu, gdje su kao skupine koje su osobito u teškom materijalnom položaju navedene starije osobe, samci, nezaposleni, mlade obitelji s većim brojem djece te osobe s invaliditetom. Istaknuto je, među ostalim, da je trenutno u Zagrebu nezaposleno 38.133 Zagrepčanin, što je 11 posto više nego lani.