Na okruglom stolu u Tribinama grada Zagreba danas je predstavljen dio strategije koji se odnosi na civilno društvo, branitelje iz antifašističkog i Domovinskog rata i nacionalne manjine.
"Hrvatska danas nije onakva kakvom su je zamišljali branitelji i naš je posao da to promijenimo", poručio je Bernardić dodajući kako želi da svi branitelji ostvare svoja prava po načelu pravednosti umjesto da su jedni privilegiraniji od drugih. Također smatra da se mora naći kompromis oko nekih datuma u hrvatskoj povijesti. "Kad to uspijemo zagrebačka ulica ponovno će dobiti ime 8. maja", kazao je Bernardić.
Predsjednik SDP-ovog Savjeta za očuvanje i promicanje vrijednosti i tradicije antifašističkog i Domovinskog rata Dražen Jakopec rekao je kako će izraditi dugoročnu politiku prema braniteljima kao produkt stvarnih potreba branitelja, a ne političara i dugoročnu politiku prema NOB-u i antifašizmu.
Danas je na djelu taktika svojatanja hrvatskih branitelja, program njihova zapošljavanja je zanemaren pa je ratno stradalničko pitanje pretočeno u socijalno-egzistencijalno, ne postoji sustavni nadzor ni praćenje zdravstvenog statusa kod ratnih stradalnika, naveo je Jakopec.
Od skoro 25 tisuća nezaposlenih branitelja u Hrvatskoj, njih 3,5 tisuće je u Zagrebu, a po podacima Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje u Zagrebu je lani evidentirano 206 umrlih hrvatskih branitelja i 32 HRVI u dobi od 45 do 55 godina, kazao je.
Jakopec želi u dugoročnoj politici prema braniteljima naglasak staviti na njihovu integraciju u civilno društvo i na individualni pristup svakom branitelju u rješavanju njihovih statusnih problema. Nastojat će, dodaje, osigurati braniteljima cjeloživotno obrazovanje, poticati zapošljavanje i samozapošljavanje te sve oblike zadružnog udruživanja kao i subvencioniranje privatnog sektora za zapošljavanje branitelja. Pravnu pomoć i pomoć u očuvanju digniteta pružit će kako braniteljima tako i borcima antifašističkog rata, dodao je.
Govoreći o suradnji civilnog društva i Grada Zagreba, prof. Gojko Bežovan je podsjetio kako u 90-ima nije bilo poticajnog društvenog okvira za razvoj civilnog društva, dok bi danas, smatra, Zagreb trebao više koristiti sredstva EU socijalnog fonda koji je najizdašniji i izraditi program volontiranja za osnovne škole koji bi, pak prof. Marina Ajduković proširila i na srednje škole i sveučilište kao što je to u Rijeci. Maja Mamula, dobitnica nagrade Zagrepčanka godine i aktivistica iz "Ženske sobe", smatra kako bi Zagreb trebao razlikovati udruge koje rade za javno dobro od onih koje rade za vlastitu dobrobit.
Po riječima predsjednice Savjeta za ljudska prava, civilno društvo i pravni sustav Sanje Ožić u Zagrebu danas djeluje 9.297 udruga, a Zagreb ih je u 2009. financirao s 250 milijuna kuna, najviše sportske i kulturne te udruge tehničke kulture.
Upozorila je da još uvijek nema jedinstvenog kriterija za financiranje projekata pa se mnoge udruge financiraju bez javnog natječaja, a zabrinjava i podatak da je zaključcima i odlukama pročelnika gradskih tijela udrugama dodijeljeno četiri milijuna kuna. Gradsku upravu stoga treba potaknuti na transparento financiranje i veću angažiranost oko korištenja EU fondova, ubrzati proces donošenja Strategije i podržati osnivanje Zaklade za razvoj civilnog društva Zagreba, smatra Ožić.
Na okruglom stolu bilo je i riječi o problematici nacionalnih manjina, a dosad je zagrebački SDP predstavio gospodarski, prosvjetni i zdravstveni program iz svoje strategije "Zagreb 20.20".