TRIPOLI
Stanje u Libiji u utorak je ponovno eskaliralo, nakon što je čelnik zemlje Muamer Gadafi uporabio tenkove, helikoptere i vojne zrakoplove kako bi suzbio rastuću pobunu, javile su agencije pozivajući se na svoje dopisnike i svjedoke u Libiji. Vojni zrakoplovi bombardirali su dijelove glavnoga grada Tripolija u utorak a plaćenici su pucali po civilima, izvijestila je postaja Al Džazira. U istočnom gradu Al Bajdi, jedan od stanovnika telefonom je agenciji Reuters rekao da su tijekom noći ljudi lojalni Gadafiju ubili 26 osoba dodajući da su prosvjednici napadani i iz tenkova i zrakoplova. Egipatski ministar vanjskih poslova Ahmad Aboul Geit u utorak je rekao da su staze zračne luke u Bengaziju bombardirane te iz tog grada nije moguće provesti evakuaciju zrakoplovima. Stotine Egipćana na traktorima i kamionima u utorak je, međutim, prešlo libijsku granicu i opisalo val ubijanja i razbojništva koji je pokrenula pobuna protiv Gadafija. Svjedok koji je pobjegao iz drugog po veličini libijskoga grada Bengazija rekao je da je tamo ubijeno najmanje 2000 ljudi.
ZAGREB
Vlade mnogih zemlja odlučile su evakuirati svoje građane iz Libije jer je u toj zemlji situacija kaotična i ne isključuju se još žešći sukobi pobunjenih građana i snaga sigurnosti, javljaju u utorak agencije. Zemlje Europske unije već su počele evakuaciju svojih građana, iako je u konfuznoj situaciji teško dobiti dozvolu za slijetanje aviona. Libijsku stranu libijsko-egipatske granice nadziru u utorak protivnici Moamera Gadafija naoružani kalašnjikovima i palicama, javio je Reutersov dopisnik. Egipat je u utorak pojačao snage na granici s Libijom i otvorio je za tisuće koje bježe iz Libije. Tisuće Tunišana bježe iz Libije, mnogi preko zapadne kopnene granice. U Libiji je oko trideset tisuća Tunišana, a tuniske se vlasti boje da bi oni mogli postati žrtve nasilja zbog tuniske uloge u pokretanju vala nasilja u arapskome svijetu. Portugal i još nekoliko zapadnoeuropskih zemalja već je evakuiralo prve skupine građana iz Tripolija, jer zračna luka u Bengaziju ne radi. Talijanski div Finmeccanica evakuirao je osoblje je iz Libije, a britanski energetski koncern British Petroleum priprema se za evakuaciju svojih ljudi, kao i norveški Statoil. Njemačka je poslala još jedan avion za evakuaciju Nijemaca iz Libije, a službeni Berlin spominje sankcije u slušaju novog nasilja prema prosvjednicima. Ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izjavio je da će sankcije protiv Libije biti neizbježne ako režim nastavi nasilan obračun sa sudionicima prosvjeda.
ZAGREB
Libijski veleposlanik u Sjedinjenim Državama u utorak se odrekao diktature Moamera Gadafija čime je slijedio primjer kolega u Indiji i Kini, Australiji, Maleziji, Bangladešu, no pukovnika su počeli napuštati i ministri i vojska, javljaju agencije. Veleposlanik u SAD-u slijedio je primjer kolege Alija Al-Isavija, na službi u Indiji koji je u ponedjeljak objavio "ostavku zbog primjene sile protiv državljana" (Libije) i optužio Gadafijev režim da se "koristi stranim plaćenicima protiv Libijaca". Prvi je ostavku u ponedjeljak najavio libijski diplomat u Kini Husein Sadik al Musrati i pozvao svo libijsko diplomatsko osoblje da se odrekne diktatorske države. U nedjelju je libijski predstavnik u Arapskoj ligi Abdel Moneim al-Honi podnio ostavku kako bi se mogao pridružiti "revoluciji" i time osuditi "nasilje prema prosvjednicima". Libijskog vođu napustio je i ministar pravosuđa Mustafa Abdel Džalil prosvjedujući "protiv pretjerane primjene sile prema prosvjednicima". U Ujedinjenim narodima članovi libijske diplomatske ekipe predvođeni Ibrahiom Dabašijem pozvali su libijsku vojsku da svrgne "tiranina" i optužili ga za genocid. Ostavke su dosad podnijeli i veleposlanik u Bangladešu Ahmed A. H. Elimam, te svo osoblje libijskog veleposlanstva u Australiji, prema pisanju dnevnika "The Australian". Ostavku je podnio i libijski veleposlanik u Maleziji Bubaker al-Mansori i diplomat u libijskom veleposlanstvu Kraljevine Maroko.
RIM
Transport nafte s libijskih pomorskih terminala za Italiju obustavljen je u utorak, a stanje u toj sjevernoafričkoj državi izaziva zabrinutost, rekao je izvor iz talijanske vlade. "Stanje je zabrinjavajuće. Jutros su blokirani naftni terminali u Libiji, rekao je izvor. Drugi izvor iz vlade, koji nije želio biti imenovan, rekao je agenciji Reuters da Italija ima dovoljno pričuva nafte za 90 a plina za 30 dana. Italija iz Libije uvozi 25 posto svoje nafte i oko 10 posto plina.
Zemlje članice OPEC-a neslužbeno su se sastale u utorak u Rijadu kako bi razmotrile moguće povećanje proizvodnje zbog krize u Libiji, rekao je izvor iz talijanske vlade.
Izvor je rekao da su proizvođači nafte zabrinuti aktivnostima špekulanata. "U Rijadu se održava neformalni sastanak zemalja proizvođača nafte kako bi procijenilo situaciju i odlučilo treba li sazvati službeni skup OPEC-a na kojem bi se raspravljalo o eventualnom povećanju proizvodnje", rekao je izvor.
ZAGREB/VLADIKAVKAZ
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da stanje na Bliskom istoku i u arapskom svijetu, koji su zahvaćeni masovnim prosvjedima protiv vlasti, može izazvati raspad gustonaseljenih država i dolazak ekstremista na vlast, što je scenarij koji se pripremao i za Rusiju, ali nije prošao i "neće proći", javljaju ruski mediji. Govoreći o stanju na Bliskom istoku i u arapskim zemljama rekao je da je ondje situacija krajnje teška te da je moguć raspad velikih gusto naseljenih država "na male dijelove". "Te države nisu jednostavne i vjerojatno će se događaji zakomplicirati, moguć je dolazak fanatika na vlast, a to bi značilo desetljeća sukoba i širenje ekstremizma", kazao je ruski predsjednik. Po njegovim riječima, događaji na Bliskom istoku "izravno će utjecati" na situaciju u Rusiji. Kako je dalje rekao, za rješenje problema ekstremizma i terorizma u Rusiji potreban je pristup koji će uključivati razvoj regija, socijalnih programa i stvaranje novih radnih mjesta. Medvedev je istaknuo da će se nastaviti nanošenje udara teroristima, ne samo kao znak odmazde već i u okviru borbe protiv tog zla.
ŽENEVA
Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Navi Pillay u utorak je zatražila međunarodnu istragu libijskih napada na proturežimske prosvjede i rekla kako bi se njih možda moglo okarakterizirati kao zločin protiv čovječnosti. U priopćenju Pillay traži hitan prestanak kršenja ljudskih prava i osuđuje navodnu upotrebu strojnica, snajpera i vojnih zrakoplova protiv civila. "Opći i sustavni napadi na civilno stanovništvo mogli bi narasti do zločina protiv čovječnosti", napisala je Pillay, nekadašnja UN-ova sutkinja za ratne zločine. "Grubost kojom libijske vlasti i njezini plaćenici navodno pucaju na mirne prosvjednike zločinačka je. Iznimno sam zabrinuta što ljudi pogibaju i u ovome trenutku", rekla je.
SANA
U sukobu više tisuća prosvjednika s pristašama jemenskog režima naoružanih noževima i palicama u utorak je u Sani ozlijeđeno najmanje pet osoba. Oko tisuću prosvjednika provelo je drugu noć za redom na trgu pred sveučilištem u Sani koji su preimenovali u Trg oslobođenja a tijekom jutra njihov je broj narastao na oko 4000. U sukobu koji je slijedio s pristašama stranke na vlasti Općeg narodnog kongresa, okupljenih nekoliko stotina metara dalje, pet je osoba ozlijeđeno prije no što je policija uspjela rastjerati dvije strane, rekao je dopisnik agencije AFP koji se nalazio na mjestu sukoba. Prosvjednicima koji traže odstupanje s vlasti predsjednika Jemena Ali Abdulaha Saleha, koji su se utaborili pred sveučilištem, pridružili su se i predstavnici utjecajnih jemenskih plemena. Okupljanje je organizirano nakon odluke parlamentarne oporbe da se pridruži studentskim prosvjedima. Saleh je izjavio da će vlast prepustiti samo na temelju izbora.
MINSK
Bjelorusija je u utorak izvela pred sud dvojicu Rusa zbog sudjelovanja u uličnim prosvjedima tijekom reizbora predsjednika Aleksandera Lukašenka u prosincu, unatoč tome što je Moskva pozvala Minsk na njihovo oslobađanje. Artjom Breus i Ivan Gaponov izjavili su pred sudom da se ne osjećaju krivima po optužnici za sudjelovanje u masovnim neredima koja nosi maksimalnu kaznu od osam godina zatvora. Također su opovrgnuli da su povezani s bjeloruskom oporbom. Dvojica Rusa bili su među nekoliko stotina ljudi koje je uhitila policija 19. prosinca na oporbenom skupu u Minsku protiv Lukašenka.