Pozivamo vas da "poduzmete sve potrebne mjere za zaštitu integriteta hrvatske zajednice u Vojvodini i za prestanak logističke potpore državnih tijela i ustanova kvaziznanstvenim, politički anakronim i protucivilizacijskim nastojanjima konzervativnih struktura u vlastima i ustanovama Republike Srbije kojima se stvara umjetna podjela hrvatskoga autohtonoga stanovništva na sjeveru Bačke radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata", navodi se, među ostalim, u otvorenome pismu što su ga potpisali čelnici hrvatskih institucija i istaknuti pojedinci te zajednice.
Četrdesetak potpisnika pisma upozorava da je institucionalno zaokruživanje samosvojne bunjevačke etničke skupine u poodmakloj fazi i da se toj zajednici osiguravaju medijska promidžba, manjinska identitetska infrastruktura, prostor za nesmetani rad, dopušta zlouporaba pri sastavljanju biračkih popisa te daje potpora jezičnoj standardizaciji bunjevačkoga govora.
Istodobno se slična potpora u zaštiti i jačanju manjinskoga identiteta Hrvata u Vojvodini uskraćuje i sprječava ostvarivanje njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju na hrvatskome jeziku, navodi se u pismu i dodaje da se bačkim Hrvatima uskraćuju prava kakva imaju druge manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radijskom i televizijskom servisu te su u medijskoj blokadi.
Proces podjele na Hrvate i Bunjevce u zadnje vrijeme kulminira "čak i javnim nastupima i sudskim procesima u kojima se traži zabrana uporabe bunjevačkoga imena onim pripadnicima bunjevačke subetničke skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda, iako tvore više od polovice ukupna broja vojvođanskih Bunjevaca, te njihovim kulturnim udrugama".
Time se, kaže se u pismu, uvelike pridonosi učvršćivanju predodžbe o Hrvatima kao negativnom čimbeniku u društvenim odnosima u Srbiji, a to, uz stalan afirmativni odnos prema Bunjevcima nehrvatima u javnosti i promotivnu potporu dijela srpske političke elite, može pojačati strah u Hrvata te utjecati na njihovo nacionalno izjašnjavanje u idućem popisu stanovništva.
Potpisnici pisma na kraju ističu da "srpsko-hrvatski sukobi pripadaju prošlosti" i da su "hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj integralni dijelovi domicilnih društava i država, koji obogaćuju materijalnu i duhovnu kulturu domicilnih i matičnih zemalja te da zaštita hrvatske manjine u Srbiji pridonosi ne samo političkoj i društvenoj stabilnosti Srbije nego i razvoju dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i Srbije".
Otvoreno pismo je, među ostalima, upućeno predsjednicima Srbije i Hrvatske Borisu Tadiću i Ivi Josipoviću, premijerima Jadranki Kosor i Mirku Cvetkoviću te čelnicima najviših državnih tijela.
Dokument je potpisalo četrdesetak istaknutih osoba hrvatske manjine u Vojvodini, među ostalima predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća, Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini te čelnici hrvatskih institucija i organizacija.