ZAGREB - Haaško tužiteljstvo zatražilo je u četvrtak, na kraju svojih završnih riječi u Den Haagu, da se šestoricu političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata optuženih za ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH, proglasi krivima i da im se izreknu kazne zatvora u rasponu od 25 do 40 godina zatvora. "Čujete li glasove? - Glasove žrtava", upitao je predmetni tužitelj Kenneth Scott sudsko vijeće zatraživši da se bivše čelnike samoproglašene HR Herceg Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića te zapovjednike HVO-a generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića osudi na 40 godina zatvora, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića na 35 godina te šef ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića na 25 godina zatvora. "Ovo je vaša najbolja prigoda da kažete nikad više. Nećemo ovo tolerirati", rekao je Kenneth Scott poručivši sucima da ovaj sud ima moć da se "žrtvama učini pravda". Bivši čelnici Herceg Bosne optuženi su za zločine protiv čovječnosti počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj. Obrana šestorice bosanskih Hrvata sljedeći tjedan počinje izvoditi završne riječi.
BEOGRAD - Ured srbijanskog predjednika Borisa Tadića u četvrtak je opovrgnuo izjavu predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića o navodnoj Tadićevoj izjavi u slučaju vukovarskog branitelja Tihomira Purde, ustvrdivši kako je poznato Tadićevo stajalište o tome. "Poznato je stajalište predsjednika Tadića, da slučaj Purda i druge slične slučajeve trebaju razmatrati nadležna ministarstva i državna odvjetništva Srbije i Hrvatske, poštujući pravne sustave obiju zemalja, kao i da se ljudi ne bi trebali baviti netočnim interpretacijama“, rečeno je Hini u uredu srbijanskog predsjednika. Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović izjavio je u srijedu navečer na Osječkoj televiziji kako Srbija vjerojatno neće suditi hrvatskom branitelju Tihomiru Purdi pokaže li se da protiv njega nema drugih dokaza osim svjedočenja pod prisilom. Stanimirović je to izjavio kao gost u emisiji "Karte na stol" Osječke televizije, govoreći o prijamu predstavnika srpske zajednice koji žive izvan Srbije kod srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, kojem je nazočilo i izaslanstvo srpske nacionalne manjine iz Hrvatske predvođeno Stanimirovićem. "Dotaknuvši se slučaja Purda, predsjednik Tadić kazao je da se Srbija neće baviti tim slučajem ako nema drugih dokaza da je Purda počinio zločin za koji je osumnjičen osim iskaza iz zatvora", rekao je Stanimirović. Tihomir Purda je u pritvoru u Zenici na osnovi srbijanske optužnice za ratni zločin, a u srijedu mu je sud BiH odlučio produljiti ekstradicijski pritvor do šest mjeseci kako bi sud dobio potrebno vrijeme da odluči o zahtjevu za njegovo izručenje Srbiji. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije od BiH tražilo Purdino izručenje jer je nakon provedenih izvida i istražnih radnji utvrđeno kako nema osnova za poduzimanje kaznenog postupka protiv njega.
MOSTAR - Odvjetnik Josip Muselimović uputio je u četvrtak žalbu na odluku Suda BiH o produljenju ekstradicijskog pritvora hrvatskom branitelju Tihomiru Purdi, o kojoj će se kazneno vijeće suda BiH vjerojatno očitovati tijekom sljedećeg tjedna. Odvjetnik Muselimović je potvrdio za Hinu da je žalbu uputio u četvrtak, opetujući tvrdnje kako se optužbe za ratne zločine protiv Purde temelje na iznuđenom priznanju krivnje dok je bio u srpskom logoru te da on ni na kakav način nije s njima povezan. „Najtragičnije u svemu tome jest što su i oni koji su montirali i inzistiraju na pritvoru, odnosno ekstradiciji, znaju da u njegovim radnjama nema nikakvog kaznenog djela. Ja sam stoga duboko uvjeren da će gospodin Tihomir Purda ići svojoj kući“, rekao je Muselimović. Sud BiH potvrdio je da bi se rasprava o žalbi Purdina odvjetnika trebala održati tijekom sljedećeg tjedna. Prema riječima glasnogovornice suda Selme Hadžić posebno kazneno, izvanraspravno vijeće suda BiH donijet će odluku pošto sasluša argumente državnog odvjetništva i obrane. Sud BiH donio je u srijedu odluku o produljenju ekstradicijskog pritvora Purdi do šest mjeseci, kako bi sud dobio potrebno vrijeme da odluči o zahtjevu za njegovim izručenjem Srbiji. Srbijansko pravosuđe Purdu tereti za navodno sudjelovanje u ubojstvu dvojice i teškom ranjavanju jednog pripadnika bivše JNA tijekom borbi vođenih oko Borova Naselja 1991. godine, zbog čega je za njim 2008. godine posredstvom Interpola raspisalo međunarodnu tjeralicu na temelju koje je Purda i uhićen u BiH gdje se nalazi u ekstradicijskom pritvoru.
MOSTAR - U četvrtak je u većem dijelu Bosne i Hercegovine počelo potpisivanje peticije pod nazivom "Stop majorizaciji Hrvata u BiH", čime se želi upozoriti na pokušaje eliminiranja vodećih hrvatskih stranaka iz vlasti te zatražiti ustavne promjene koje bi Hrvate u BiH dovele u jednak položaj sa Srbima i Bošnjacima u toj zemlji. Predstavnici Koordinacije udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane, koja je zajedno s Hrvatskim intelektualnim zborom i Studentskim zborom sveučilišta u Mostaru organizator potpisivanja peticije, istaknuli su kako je odziv na tu desetodnevnu akciju iznimno dobar u svim središtima gdje žive Hrvati. Član organizacijskog odbora potpisivanja peticije Ivica Brekalo istaknuo je da su udruge pokrenule akciju kako bi ukazale na podređen položaj Hrvata koje se kao najmalobrojniji narod nastoji posve ignorirati u sustavu vlasti. „Hrvatski narod u BiH je majoriziran na svim područjima a to je pogotovo izraženo u odbijanju implementacije izbornih rezultata po kojima legitimni predstavnici hrvatskog naroda moraju biti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti“, rekao je Brekalo novinarima u Mostaru. Ustvrdio je da se neravnopravnost Hrvata očituje i kroz zlouporabu izbornog procesa koji provode bošnjačke stranke SDP BiH i SDA. Organizatori akcije ranije su najavili da očekuju da će peticiju potpisati 150.000 Hrvata i predstavnika drugih naroda te da će je uputiti zemljama članicama Vijeća za provedbu mira u BiH, Uredu visokog međunarodnog predstavnika, zemljama članicama Europske unije i administraciji SAD-a kako bi upozorili na neravnopravan položaj Hrvata u BiH.
SALZBURG - Više od trideset pripadnika policije u srijedu je pretražilo zagradu zatvora u Salzburgu u kojemu se bivši predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader nalazi u ekstradicijskom pritvoru, ali ravnatelj zatvora tvrdi da pretres nema veze sa Sanaderom. "Riječ je o rutinskoj kontroli, koja je već dugo planirana", izjavio je ravnatelj salzburškog zatvora Dietmar Knebel za austrijske novine Krone Zeitung u broju od četvrtka. Krone piše da čak ni odvjetnici nisu znali za akciju i da su tek u srijedu, kada su željeli ući u zgradu u koju je smješteno salzburško pravosuđe, zatekli obavijest da posjeti nisu mogući. "Od ranog jutra više od 30 policajaca, uglavnom iz drugih zatvora, pretražuje ne samo svaku ćeliju, nego i cijeli kompleks zgrada. Kuhinju, radionice, sve prostorije. Svagdje se može nešto sakriti", izjavio je Knebel za Krone. Knebel je zanijekao da pretraga ima veze s najpoznatijim zatvorenikom, bivšim predsjednikom hrvatske vlade Ivom Sanaderom. "Termin (pretrage) određen je još kad nismo ni znali da će nam Sanader doći", rekao je. Šef zatvora zadovoljan je rezultatom racije. "Jako dobro. Naravno da smo nešto pronašli. Što točno, ne mogu vam reći, jedino da nije ništa značajno", rekao je Knebel. Upitan kako se moglo dogoditi da se fotografije Sanadera u zatvorskoj ćeliji pojave u hrvatskim medijima, rekao je kako ne zna kako je do toga došlo.
BRUXELLES - Predsjednik vlade njemačke zajednice u Belgiji Karl-Heinz Lambertz zatražio je da ta zemlje dobije još jednu, njemačku, federalnu jedinicu, pored postojeće tri regije Flandrije, Valonije i Bruxellesa, objavili su u četvrtak belgijski mediji. Belgija je teritorijalno podijeljena na tri regije koje predstavljaju federalne jedinice: Flandriju, Valoniju i bruxellesku regiju. Osim te teritorijalne podjele, postoji i podjela na tri jezične zajednice: flamansku, francusku i njemačku zajednicu. Svaka od tih zajednica ima svoju vladu i parlament a u njihovoj nadležnosti su obrazovanje i kultura. Francuska zajednica upravlja primjerice obrazovanjem u dvije federalne jedinice - u Valoniji i u bruxelleskoj regiji. Šezdesetak tisuća Nijemaca živi na istoku Valonije na granici s Njemačkom i njihov je jezik jedan od tri službena jezika u Belgiji. Lambertz je u razgovoru za flamanski radio VRT zatražio da njemačka zajednica dobije status regije.
RIM - Katolička crkva u Rimu objavila je u četvrtak da su otvorene dvije stranice na internetu radi pomoći brojnim hodočasnicima koji namjeravaju doći u Vatikan na beatifikaciju Ivana Pavla II. koju će 1. svibnja predvoditi Benedikt XVI. Dvije stranice su: www.operaromanapellegrinaggi.org i www.jpiibeatus.org i zasad su dostupne na talijanskom, engleskom i poljskom a uskoro će biti na raspolaganju i inačice na španjolskom i njemačkom, objavila je Rimska agencija za hodočašća. Stranice sadrže informacije o kretanju prema i unutar glavnoga grada Italije, satnicu predviđenih događaja, mogućnosti smještaja ili čak izravne nabave "Special JPII Pass". Posebna "propusnica" obuhvaća gradski prijevoz i turistički posjet, ručak za van, organizirani posjet katoličkih znamenitosti i zdravstveno osiguranje. Više od dva milijuna hodočasnika očekuje se u Rimu na beatifikaciji Ivana Pavla II., prema procjeni kardinala Josea Saraive Martinsa.
LONDON - Šest osoba je smrtno stradalo a još šest ih je ozlijeđeno u četvrtak ujutro u nesreći malog zrakoplova koji se srušio u zračnoj luci Cork, na jugu Irske, objavile su lokalne vlasti. Do nesreće je došlo nešto prije 10 sati, ističe se u priopćenju zračne luke Cork koja je zatvorena. Pri lošoj vidljivosti, letjelica tvrtke Manx2, sa sjedištem na otoku Man, pokušala je sletjeti ali nije uspjela, a u drugom pokušaju se srušila, priopćile su Irske zrakoplovne vlasti (IAA). Zrakoplov je prevozio deset putnika i dva člana posade. "Izbio je požar a komadi letjelice su se rasuli po pisti i okolici", istaknuo je IAA. Spasilačke ekipe i vatrogasci smjesta su došli na lice mjesta te je zračna luka proglasila izvanredno stanje.
BERLIN - Otac njemačkog tinejdžera, koji je 2009. ubio 15 ljudi u Winnendenu prije nego li je počinio samoubojstvo, osuđen je u četvrtak na godinu i devet mjeseci uvjetne kazne zatvora zbog ubojstva iz nehaja. Joerg Kretschmer (52) proglašen je krivim i za nenamjerno ozljeđivanje, te zato što je sinu dopustio slobodan pristup oružju koje je držao kod kuće. Njegov sin Tim (17) 11. ožujka 2009. godine ubio je iz očeva pištolja devet svojih kolega učenika i tri profesora u Winnendenu, gradiću blizu Stuttgarta. Bježeći s mjesta događaja usmrtio još tri osobe, među kojima i Hrvata Denis Puljića, te potom počinio samoubojstvo na parkiralištu. Istraga je pokazala da njegov otac svoje brojno oružje nije držao pod ključem kao što nalaže zakon.