DEN HAAG
Haaško tužiteljstvo poručilo je u ponedjeljak na početku svojih završnih riječi u Den Haagu da su dokazi na suđenju šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata pokazali da je postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s bivših hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio stvoriti etnički čistu 'veliku Hrvatsku' progonom bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva iz dijelova BiH koje se planiralo pripojiti Hrvatskoj. Tužitelj Kenneth Scott ocijenio je da su zločini poput pokolja Bošnjaka u Stupnom Dolu ili logor Dretelj u kojem su bili zatočeni posljedica udruženog zločinačkog pothvata da se osnuje velika Hrvatska i da se politički i vojno potčine i 'očiste' Bošnjaci i drugi nehrvati s područja koja su se trebala pripojiti Hrvatskoj. Taj je projekt velike Hrvatske osmišljen "od vrha prema dolje", kazao je Scott, i on je osmišljen pod vodstvom Tuđmana a optužena su šestorica također bili njegovi arhitekti, ali i izvršitelji. Bivši čelnici HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić optuženi su za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj.
KAIRO
Prosvjednici su i u ponedjeljak, 14. dana prosvjeda, na ulicama Kaira zahtijevali odlazak s vlasti egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, koji je održao prvi sastanak nove vlade, ali bez konkretnog napretka u pregovorima s protivnicima režima. Mubarak (82), koji je odbio pozive da odstupi s vlasti prije rujanskih izbora, tvrdeći da bi to uzrokovalo kaos u zemlji kojom vlada 30 godina, pokušao se usredotočiti na ponovnu uspostavu reda. Prosvjednici, zabarikadirani u šatorima na središnjem kairskom trgu Tahrir, drže se obećanja da neće prekinuti prosvjede sve dok Mubarak ne odstupi i odbacuju kao nedovoljne ponude reformi iznesene na nedjeljnom sastanku vlasti i oporbe na kojem su, prvi put nakon pola stoljeća, sudjelovali i pripadnici zabranjenog Društva muslimanske braće. Život u megalopolisu od 20 milijuna stanovnika vrlo se polako vraća u svoj tijek. Policijski sat i dalje je na snazi, ali prve trgovine i banke počele su otvarati vrata klijentima, a za kraj tjedna najavljeno je i ponovno otvaranje kairske burze, zatvorene od 30. siječnja.
MOSTAR
Pred sudom Bosne i Hercegovine u srijedu će se održati rasprava o produljenju ekstradicijskog pritvora hrvatskom branitelju Tihomiru Purdi, na kojemu će obrana ponoviti zahtjev za njegovim puštanjem na slobodu, potvrdio je u ponedjeljak za Hinu Purdin odvjetnik Josip Muselimović. "Mi smo se već temeljito očitovali i nedvojbeno dokazali da u radnjama gospodina Purde nema ni jednoga kaznenog ni materijalnog dokaza o počinjenom kaznenom djelu, na temelju čega su se stekli uvjeti ne samo za odustajanje od kaznenoga progona nego i puštanje gospodina Purde iz pritvora", rekao je Muselimović. Dodao je kako će ponovno zatražiti puštanje Purde iz pritvora. Prema njegovim riječima, zahtjev Srbije za produljenje ekstradicijskog pritvora predstavlja "poniženje pravosudnog i državnog sustava Republike Hrvatske", jer Srbija zahtjevom ignorira nalaze državnog odvjetništva iz Osijeka koje je nakon izvida i ispitivanja svjedoka ocijenilo da ne postoje dokazi koji povezuju Purdu s navodnim ratnim zločinom iz 1991. godine nad pripadnicima JNA.
DEN HAAG
Haaški tužitelj Kenneth Scott u nastavku završnih riječi na suđenju u Den Haagu šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata u ponedjeljak je opisao raskol u HDZ-u BiH u kojem je prevagu odnijela struja na čelu s Matom Bobanom nad krilom koje je vodio Stjepan Kljuić koji se zalagao za jedinstvenu BiH. Dokazi pokazuju da se prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u tom sporu priklonio hercegovačkom lobiju na čelu s bivšim ministrom obrane Gojkom Šuškom odnosno Bobanovoj strani, rekao je Scott. Potom je nastavio iznositi pregled dokumenata i iskaza koji potvrđuju radikalizaciju odnosa prema muslimanima na području Herceg-Bosne kao i umiješanost Hrvatske u događaje u susjednoj zemlji. Vodstvo bosanskih Hrvata nastavilo je na poslu jačanja Herceg Bosne, kazao je Scott opisujući kako je na području Herceg Bosne provedeno najprije 'meko' etničko čišćenje koje je nazvao "pohrvaćivanjem" kroz čišćenje jezika, školstva, te promjenama imena mjesta.
ZAGREB
Mađarski premijer Viktor Orban boravit će u utorak u posjetu Hrvatskoj gdje će se sastati s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor i potpisati nekoliko sporazuma. Kosor će primiti Orbana u Banskim dvorima, a nakon sastanka predstavit će mu članove Pregovaračke skupine za pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, priopćeno je iz hrvatske vlade. Mađarska, koja trenutačno predsjeda EU-om, snažno podupire što skorije članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Prilikom predstavljanja prioriteta mađarskog predsjedništva na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju, Orban je među njima naveo i završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. Hrvatsku i Mađarsku vežu tradicionalno prijateljski i dobrosusjedski odnosi, a ovaj će posjet zasigurno pridonijeti njihovu daljnjem učvršćivanju, posebice u području gospodarstva, budući da je planirano potpisivanje triju sporazuma između dviju vlada.
KARTUM
Stanovnici južnog Sudana glasovali su s 98,83 posto glasova za odcjepljenje, po konačnim rezultatima koje je u ponedjeljak objavilo povjerenstvo za referendum. Objava rezultata bila je tek formalnost, budući da su prvi rezultati objavljeni 30. siječnja već govorili da je 98,83 posto stanovnika južnog Sudana glasovalo za neovisnost njihove pokrajine koja će tako u srpnju postati nova država. Rezultati koji su tijekom svečanosti u Kartumu bili prikazani na zaslonima pokazuju da je od 3,837.406 valjanih glasačkih listića tek 44.888 ili 1,17 posto bilo za ostanak sa sjeverom u istoj državi. Tijekom jutra sudanski predsjednik Omar Hasan al-Bašir rekao je: "Rezultati referenduma su svima znani. Jug Sudana je izabrao odcjepljenje. No mi se obvezujemo da ćemo očuvati veze sjevera i juga te dobre odnose utemeljene na suradnji." Pritom je istaknuo da "prihvaća rezultate" i "poštuje odluku stanovnika južnog Sudana".
BRUXELLES/WASHINGTON
Američka državna tajnica Hillary Clinton i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton izrazile su u ponedjeljak zadovoljstvo ishodom referenduma u južnom Sudanu. Clinton je rekla da je referendum protekao "mirno i u redu" i čestitala je sudanskoj vladi što je priznala njegove rezultate. "Pozivamo čelnike na jugu i na sjeveru da i dalje surađuju na punoj provedbi" mirovnog ugovora iz 2005. koji je omogućio održavanje referenduma, rekla je američka državna tajnica. Američki State Department najavio je istodobno da će pokrenuti proces uklanjanja Sudana s popisa zemalja koje podupiru teorizam. "Ovo je povijesni trenutak za Sudan", rekla je Ashton u priopćenju, pohvalivši "dobar tijek i vjerodostojnost" referenduma.
BRUXELLES
Mađarska je u ponedjeljak pristala predložiti izmjene u kontroverznom zakonu o medijima koji su njegovi kritičari ocijenili pogubnim za medijske slobode i koji je bacio sjenu na početak njezina predsjedanja Europskom unijom, priopćio je glasnogovornik Europske komisije. "Mađarske vlasti su pristale poslati Komisiji prvi prijedlog mogućih dopuna zakona o medijima" u četvrtak 10. veljače, rekao je Jonathan Todd, glasnogovornik povjerenice za to pitanje Neelie Kroes. Odluka je donijeta u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu na kojemu su sudjelovali stručnjaci Europske komisije i mađarske vlade. Riječ je o "prvom koraku kako bi se zajamčilo da mađarski zakon o medijima bude potpuno usklađen sa svim aspektima europskog prava, pa i s poveljom o temeljnim pravima", dodao je glasnogovornik.
MOSKVA
Suverenitet Rusije nad južnim Kurilskim otocima, otočjem koje vlastitim teritorijem smatraju i Rusija i Japan, neće biti predmet razmatranja ni danas ni sutra, izjavio je u ponedjeljak u Moskvi Sergej Prihodko, savjetnik predsjednika Dmitrija Medvedeva, a prenose ruski mediji. "Suverenitet Rusije nad Kurilskim otocima neće biti predmet razmatranja ni danas, ni sutra", istaknuo je Prihodko. Prihodko je komentirao izjavu japanskog premijera Naota Kana koji je u ponedjeljak posjet ruskoga predsjednika južnim Kurilima nazvao "neoprostivom sramotom". "Ako su točno prenesene riječi čelnika japanske vlade, onda se on vjerojatno treba pripremiti na teško razdoblje. Ono što Japanci nazivaju 'sramotom' mi nazivamo radnim posjetima šefa ruske države, a oni će se nastaviti", kazao je Prihodko. Razmirice oko Kurilskog otočja koje Japanci nazivaju Sjevernim teritorijima, već 65 godina sprječavaju potpisivanje mirovnoga sporazuma između dviju zemalja nakon što je Moskva anektirala četiri otoka na kraju Drugoga svjetskog rata.
VARŠAVA
Čelnici Francuske i Njemačke pozvali su u ponedjeljak Poljsku i druge zemlje EU-a izvan zone eura da se pridruže novom "sporazumu o konkurentnosti" koji bi trebao osnažiti europsko gospodarstvo. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel predložili su nove mjere, uključujući ograničenja razine zaduženosti kao dio nacionalnih zakona i višu dob za umirovljenje, na summitu EU-a prošli tjedan, ali su odmah naišli na kritike drugih zemalja članica. "Glede sporazuma o konkurentnosti koji se uspostavlja... mi smo rekli da bi htjeli pozvati zemlje koje još nemaju euro da sudjeluju", rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji u Varšavi nakon razgovora sa Sarkozyjem i poljskim predsjednikom Bronislawom Komorowskim. "Taj sporazum, gdje ima najviše prigoda za reforme, otvoren je i rado bismo vidjeli naše poljske prijatelje da u njemu sudjeluju jer su zemlja naklonjena reformama s tradicijom fiskalne konsolidacije", rekla je Merkel.
ŽENEVA
Četrdesetak policajaca s psima nastavilo je u ponedjeljak potragu za šestgodišnjim švicarskim blizankama kojih je nestanak objavljen prije tjedan dana, a njihov otac počinio je u međuvremenu samoubojstvo. "Četrdesetak ljudi, uz pomoć pasa, nastavilo je u u ponedjeljak tražiti u Švicarskoj, oko Saint-Sulpicea (zapad) blizu prebivališta dviju djevojčica te pretraživati sva mjesta s kojih su mogle pasti", rekao je policijski glasnogovornik. Blizanke je 30. siječnja oteo njihov otac Matthias Schepp, nastanjen u Saint-Sulpiceu na zapadu Švicarske, koji je u četvrtak navečer počinio samoubojstvo bacivši se pod vlak na jugu Italije. Schepp (43), je teško proživljavo odvojeni život nakon razvoda od 44-godišnje Talijanke Irine Lucidi, te je 31. siječnja oteo djevojčice i supruzi napisao da očajava i da bez nje ne može živjeti. U potrazi sudjeluju i policije Italije i Francuske, uključio se i Interpol, a slike djevojčica postavljene su i na Facebooku.
LONDON
Utemeljitelj Wikileaksa Julian Assange zatražio je u ponedjeljak od britanskog suca da blokira zahtjev za izručenje Švedskoj gdje treba biti ispitan po optužbama za silovanje jer bi to izručenje, kako tvrde njegovi branitelji, lako moglo voditi k izručenju Sjedinjenim Državama. Australski informatički stručnjak (39), razbjesnio je Washington postavljanjem na internet tisuća tajnih američkih diplomatskih bilježaka zbog čega američko pravosuđe razmatra mogućnost da ga kazneno goni. "Ne može biti poštenog suđenja ako su novinari i javnost isključeni iz sudnice ... Tu postoji stvarna opasnost od flagrantnog kršenja njegovih prava", rekao je u sudnici u Londonu Assangeov branitelj Geoffrey Robertson. U Švedskoj se suđenja za silovanje odvijaju bez prisutnosti javnosti.
BUDIMPEŠTA
Polovina dijelova zapadne Mađarske, poplavljenih u listopadu prošle godine toksičnim crvenim muljem očišćena je, izvijestio je u ponedjeljak Odjel za nesreće mađarskoj agencija MTI. Stambeni dio grada Devecsera i dvaju obližnjih sela 4. listopada poplavio je veliki val toksičnog mulja koji nastaje tijekom prerade aluminija. Toksični mulj iscurio je iz provaljenog spremnika obližnje tvornice aluminija. Lužnata otrovna mješavina opasna je za ljude i nagriza sve pred sobom te izaziva opekline, a ako dođe u dodir s očima može izazvati i sljepoću. Od posljedica ove nesreće smrtno je stradalo deset osoba, a uništeno je oko 300 domova. Toksični val je 4. listopada na nekim mjestima pomeo automobile s ulica i oštetio mostove, a mjestimice je poplava bila duboka i preko dva metra. Procjenjuje se da je iz spremnika isteklo oko 12 milijuna prostornih metara mulja.
BEOGRAD
Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini u ponedjeljak je, nakon sastanka sa srbijanskim šefom diplomacije Vukom Jeremićem, izrazio nadu da će, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pozitivan signal na tom putu biti upućen Srbiji i drugim zemljama u susjedstvu. "Ja se zaista nadam da će Europa pokazati veliki interes da nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, i Srbija i zapadni Balkan dobiju pozitivan signal na putu svojih europskih integracija. Siguran sam da će na tom putu Srbija također uložiti dosta napora i mislim da su zatvaranja bilo kakve vrste iznimno negativna i za samu Uniju“, izjavio je Frattini na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji. Italija će, kako je rekao, nastaviti podupirati proces europskih integracija Srbije koja je, po njegovim riječima, na tom putu već odradila mnoge bitne dionice. “Svi ćemo raditi na tome, naravno i Italija, da Srbija ove godine dobije status kandidata EU i da započnu razgovori o njezinu priključenju Uniji“, istaknuo je Frattini.
ZAGREB
Državni tajnik Andrej Plenković posjetio je u ponedjeljak tajništvo Unije za Mediteran u Barceloni gdje se sastao s prvim zamjenikom glavnog tajnika zaduženim za financiranje, koordinaciju i poduzetništvo Linom Cardarellijem, zamjenicom glavnog tajnika za društvena i civilna pitanja Cecilijom Attard-Pirotta, te zamjenikom glavnog tajnika za vodu i okoliš Rafiqom Husseinijem, priopćio je MVPEI. Plenković je predstavio prijedloge za suradnju i moguće projekte Hrvatske u Uniji za Mediteran. To su prijedlozi s područja malog i srednjeg poduzetništva, obnovljivih izvora energije s posebnim naglaskom na mediteranski solarni plan, razvoja autocesta, mora i pomorske sigurnosti, upravljanja vodnim resursima, zaštite okoliša, održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena, civilne zaštite, turizma te visokog obrazovanja i znanosti.
SUBOTICA
Premda Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) godinama na to ukazuje, zastupljenost Hrvata u srbijanskim državnim tijelima sve je lošija i zato će DSHV to pitanje otvoriti pred Hrvatskim nacionalnim vijećem (HNV), priopćila je ova stranka, prenosi u ponedjeljak program na hrvatskom jeziku Radio televizije Vojvodine. „Zaposlenost Hrvata u institucijama države se ne popravlja, već pogoršava. Ukoliko se otpusti radnik hrvatske nacionalnosti, postalo je pravilo da na to mjesto ne dolazi drugi pripadnik ove zajednice, već uglavnom netko iz većinskog naroda“, zaključak je predsjedništva DSHV-a. Ova će stranka zato pokrenuti raspravu u HNV-u o zastupljenosti Hrvata u institucijama države, na vodećim radnim mjestima i u službama.
TEHERAN
Na jugu Irana puknuo je zastarjeli naftovod te izazvao onečišćenje obale i obradive zemlje blizu grada Dejlama u Perzijskom zaljevu, izvijestila je u ponedjeljak službena agencija Irna. "Gotovo 20 kilometara obale oko Dejlama (u Perzijskom zaljevu) i 500 hektara obradive zemlje onečišćeno je naftom", rekao je dužnosnik zadužen za okoliš u južnoj pokrajini Bušer. Behruz Atabakzadeh rekao je da se puknuće naftovoda između gradova Aghajarija i Dejlama dogodilo prošli tjedan, a štetu je opisao kao nepopravljivu.
BEOGRAD
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u ponedjeljak je u Beogradu, primajući visoko srbijansko odličje, izjavio kako bi Republika Srpska i Srbija trebale činiti jedinstveni gospodarski, kulturni i duhovni prostor. Nakon što mu je predsjednik srbijanske vlade Mirko Cvetković uručio odličje "Zlatni dinar Cara Dušana" za jačanje gospodarskih i kulturnih veza između Srbije i RS, Dodik je izrazio želju da RS i Srbija stvore jedinstveni gospodarski, kulturni i duhovni prostor. "To je moj cilj i ja sam predan tome cilju, u nadi da će on ostvariti definitivan uspjeh", kazao je Dodik. Posebni odnosi RS i Srbije, naglasio je Dodik, nisu samo “mrtvo slovo na papiru”, jer je, kako je rekao, vidljivo sve što je učinjeno kroz mnoge projekte koji su do sada provedeni.
MOSTAR
Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack izrazila je u ponedjeljak u razgovoru s visokim međunarodnim predstavnikom Valentinom Inzkom razočarenje te najavila moguće sankcije zbog neuspostave vlasti u BiH koju blokiraju četiri županije u kojima su vodeće stranke dva HDZ-a u BiH. Kako je priopćio Ureda Visokog predstavnika (OHR), Pack je u razgovoru istaknula da je "frustrirana i razočarana" činjenicom da članovi skupština i stranke u četiri županije i dalje opstruiraju konstituiranje Doma naroda FBiH, te time i formiranje drugih institucija u zemlji. Njemačka zastupnica u Europskom parlamentu istaknula je da je to potpuno neprihvatljivo, jer Bosna i Hercegovina prema njezinim riječima "očajnički treba funkcionalne institucije".
LEIDSCHENDAM
Posebni sud za Libanon pod okriljem UN-a u ponedjeljak je održao prvu raspravu u pokušaju da rasvijetli pravne momente prije nego što izda prve uhidbene naloge u postupku oko ubojstva bivšeg libanonskog premijera Rafika al-Haririja. Početak postupka vremenski se poklopio s političkom krizom u Libanonu u kojoj je militantni šijitski pokret Hezbolah sa svojim saveznicima svrgnuo vladu Saada al-Haririja, sina Rafika al-Haririja, zbog toga što je odbio prekinuti veze sa sudom u Nizozemskoj. "Ova rasprava predstavlja važan trenutak za Posebni sud za Libanon", rekao je predsjedajući sudskog vijeća Antonio Cassese, dodavši kako je to početak rada suda koji se suočio s brojnim kritikama glede opsega djelovanja.
LJUBLJANA
Namjera slovenske vlade da ograniči gradnju kuća "u vlastitoj režiji", kako bi pomogla građevinskom sektoru pogođenom krizom, izazvala je nezadovoljstvo građana koji se pribojavaju da im takve mjere ne počnu remetiti privatnost. Uredba o suzbijanju rada na crno, po kojoj susjed susjedu neće moći pomagati u betoniranju niti ga ošišati ako za to nije registriran, mogla bi imati "kontraproduktivne socijalno-političke učinke", izjavio je za slovensku televiziju ekonomist Bogomir Kovač. On tvrdi da su se tvorci uredbe ugledali na rješenje u Austriji, gdje kako navodi, u strahu od inspekcije dolazi do "apsurdnih situacija" kad ljudi spuštaju zavjese ako liče vlastiti stan jer se boje da će ih susjedi prijaviti inspektoru. U Sloveniji, tvrdi Kovač, među ljudima postoji društvena solidarnost i tradicija ispomoći, te svojevrsna "kultura rada u fušu".
LONDON
Vođe afganistanskih talibana bit će spremni prekinuti veze s Al Kaidom kako bi okončali rat u Afganistanu, no američka politika stvara mlađe, radikalnije borce nesklone mirovnom sporazumu, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak. Izvješće istraživača iz Kandahara, Alexa Stricka van Linschotena i Felixa Kuehna, kaže kako bi talibani bili skloni tome da Afganistan ne postane terorističko uporište. Američka politika, međutim, uključujući i pokušaje da se podijele talibani, "mijenja pobunu, nepovratno stvarajući prilike da Al Kaida postigne svoje ciljeve", stoji u izvješću koje je objavilo Sveučilište New York. U njemu se tvrdi da su odnosi između talibana i Al Kaide bili napeti prije i nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., djelomično i zbog različitih ideoloških korijena.