ZAGREB
Hrvatska će premijerka Jadranka Kosor u utorak u Europskome parlamentu u Strasbourgu dodatno objasniti reforme koje je Hrvatska napravila i zbog kojih drži da je "apsolutno spremna" završiti pregovore s Europskom unijom do kraja lipnja. "Sastat ću se sa svima koji predstavljaju političke opcije zastupljene u Europskom parlamentu. Održat ću i govor i odgovarati na pitanja pred zastupnicima u klubu Europske pučke stranke", rekla je premijerka Jadranka Kosor uoči puta u Strasbourg gdje je u srijedu rasprava o rezoluciji o napretku Hrvatske. Kosor drži da je "sazrela ideja i želja svih nas, a Europsku komisiju doživljavam kao partnera, da Hrvatska do kraja lipnja završi pregovore. To će biti glavna tema naših razgovora, s naznakom da mi nastavljamo svoj posao koji nije završen sa završetkom pregovora", rekla je hrvatska premijerka koja kaže kako su datum završetka pristupnih pregovora spominjali na hrvatskoj strani ali i "kolege iz Europske komisije", a i mađarski premijer. "To nam je zajednički cilj. Jasno, mnogo toga ovisi o nama, ali i o potpori koju ćemo imati. Vjerujem da je ona snažna jer smo puno toga napravili", dodala je.
DEN HAAG
Obrana bivšeg ministra obrane Herceg-Bosne Brune Stojića poručila je u utorak u završnim riječima na haaškom suđenju šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata optuženih za zločine počinjene tijekom rata u BiH da plan stvaranja tzv. velike Hrvatske nije postojao i da je Herceg-Bosna stvorena kako bi se zaštitila prava Hrvata u BiH. Podsjetivši da je tužitelj svoj predmet postavio na osnovi teze o podjeli Bosne i stvaranja "velike Hrvatske", Stojićev branitelj Karim Khan upitao je: "Je li to istina?" i odgovorio: "Kad se ta teorija, koje se tužitelji drže kao pijani plota, usporedi sa stvarnošću dokaznog materijala, onda kažemo: Ne!" Khan je podsjetio da je početak rata na području BiH donio napade JNA na susjednu Hrvatsku te napad na Hrvate u mjestu Ravnu kojima nitko nije pomogao. "To je dovelo do osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne", poručio je Khan, "a ne, kao što to tvrdi tužiteljstvo, udruženi zločinački plan o podjeli Bosne radi pripajanja dijela njezina teritorija Hrvatskoj." "Hrvati su htjeli osigurati svoja prava - a to nije samo po sebi zločin", kazao je.
DEN HAAG
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, koji boravi u službenom posjetu Nizozemskoj, sastao se u utorak u Den Haagu s glavnim tužiteljem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Sergeom Brammertzom, priopćio je MVPEI. Ministar Jandroković, nastavlja se u priopćenju, istaknuo je čvrstu opredijeljenost hrvatske vlade za daljnjom punom suradnjom s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu kao i Uredom glavnog tužitelja. Šef hrvatske diplomacije izrazio je uvjerenje da će sve radnje i napori koje poduzima hrvatska vlada u pogledu suradnje s Haškim sudom biti prepoznati i od strane glavnog tužitelja Brammertza. To je u konačnici važno i za donošenje pozitivnog mišljenja Europske komisije o uspješnom ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, navodi se u priopćenju.
KAIRO
Nove egipatske vojne vlasti u utorak su priopćile kako se nadaju da će predati vlast izabranu civilnom čelništvu u roku od šest mjeseci te da ne žele zadržati vlast nakon svrgnuća predsjednika Hosnija Mubaraka. Izjave vojnog čelništva, koje je prenijela državna agencija, najjasnija su naznaka otkako je Mubarak napustio Kairo da je vojno zapovjedništvo točno odredilo vrijeme za ispunjavanje zahtjeva prosvjednika. Neki svjetovni čelnici izrazili su zabrinutost da tako brzo održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora u zemlji, u kojoj je Mubarak 30 godina suzbijao sve oporbene aktivnosti, može koristiti Muslimanskom bratstvu, islamističkom pokretu koji se smatra najorganiziranijom političkom snagom. "Više vojno vijeće izrazilo je nadu da će civilnim vlastima i predsjedniku, izabranima na miran i slobodan način koji izražava volju naroda, predati vlast u roku od šest mjeseci", kaže se u izjavi koju je prenijela agencija MENA.
MOSKVA
Rusija će poslati nove protuzračne sustave, koji bi mogli uključiti i rakete S-400, na otoke zbog kojih se Moskva spori s Japanom, izvijestila je u utorak agencija RIA pozivajući se na izvor iz glavnog stožera ruske vojske. Rusija je zaposjela četiri japanska otoka potkraj Drugog svjetskog rata, a svoje stajalište da je to njezin teritorij potkrjepljuje planovima o većim ulaganjima i jačanjem vojne nazočnosti. Japan nikada nije priznao gubitak tih otoka na jugu Kurila, a taj prijepor godinama opterećuje odnose dviju zemalja. "Postrojbi će biti priključena protuzračna brigada", prenijela je RIA izjavu iz izvora iz glavnog stožera. Protuzračni sustav tvorit će oružja kratkog i dugog dometa, a možda i ruski sustav S-400 zemlja-zrak. Novinska agencija Interfax prenijela je izjavu toga izvora koji niječe tu informaciju, a glasnogovornik ministarstva obrane odbio je vijest potvrditi ili zanijekati.
LJUBLJANA
Makedonski predsjednik Đorge Ivanov stigao je u utorak u dvodnevan posjet Sloveniji i pritom je slovenski predsjednik Danilo Tuerk istaknuo da njegova država u potpunosti podupire uključenje Makedonije u NATO i Europsku uniju. "Uključenje Makedonije u NATO i Europsku uniju u interesu je cijele Europe", rekao je Tuerk na zajedničkoj konferenciji za novinare s Ivanovom nakon njihova uvodnog susreta na Brdu kod Kranja. Dodao je da će makedonsko članstvo u tim integracijama pridonijeti stabilnosti i napretku zemalja u okružju. Uključivanje Makedonije u NATO i EU usporio je projepor s Grčkom zbog imena Makedonija, a Tuerk je naglasio da Slovenija poštuje ustavno ime Makedonije te da bi Makedonija i Grčka trebale pojačati napore za dogovor u tome prijeporu. "Slovenija želi da Makedonija što bolje ispunjava kriterije za članstvo u Europskoj uniji i naglašavamo da je upravo to najvažniji čimbenik za uključenje svake države kandidatice", naglasio je slovenski predsjednik.
TUNIS
Tuniske vlasti produljile su u utorak izvanredno stanje, no ukinule su policijski sat u cijeloj zemlji, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova, a prenijela službena novinska agencija TAP. U priopćenju je tunisko ministarstvo objavilo da produljuje izvanredno stanje od 15. veljače do nove naredbe radi sigurnosti građana i zaštite javne i privatne imovine te da ukida policijski sat u cijeloj zemlji. Izvanredno stanje uvedeno je 14. siječnja, netom prije pada predsjednika Zina El Abidina Ben Alija, koji je izbjegao iz zemlje pod pritiskom svakodnevnih prosvjeda naroda nezadovoljna visokom nezaposlenošću, korupcijom i represijom. U kaosu tijekom prosvjeda bilo je oružanih provala i pljačka. Tunis je sada na prijelazu i podijeljen između snaga koje zagovaraju brzu normalizaciju i izbore za šest mjeseci te onih koji žele odgodu barem od godinu dana kako bi se omogućilo da se pojave nove političke snage.
ZAGREB
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u utorak u Den Haagu s predsjednikom Senata Kraljevine Nizozemske Pierreom Renéom Hubertom Marie van der Lindenom, priopćeno je iz MVPEI-a. Sugovornici su izrazili zadovoljstvo aktualnom razinom bilateralnih odnosa, koje su ocijenili vrlo dobrima i prijateljskima. Ministar Jandroković upoznao je predsjednika Senata s trenutnim stanjem hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom te planom da se do kraja mađarskog predsjedanja zatvore sva pregovaračka poglavlja. Zatražio je pritom podršku nizozemske strane u završnoj fazi pregovora.
ZAGREB
Hrvatski ministar obrane Davor Božinović sastao se u utorak s veleposlanikom Republike Mađarske u RH Gaborom Ivanom, a tijekom razgovora istaknuta je uspješna bilateralna i obrambena suradnja dviju zemlja, priopćeno je iz MORH-a. Vrlo uspješna bilateralna i obrambena suradnja dviju zemalja, istaknuto je na sastanku, potvrđena je i nedavnim posjetima najviših mađarskih dužnosnika Republici Hrvatskoj. Ministar Božinović u tom kontekstu osvrnuo se na nedavni susret s mađarskim ministrom Csabom Hendeom, zahvalivši se na svoj podršci koju Mađarska daje Hrvatskoj u sklopu pregovora oko ulaska u EU. "Ulazak Republike Hrvatske u EU važan je i za Hrvatsku, i za Mađarsku ali također i za sve zemlje u regiji. Hrvatska se treba vratiti u svoju europsku obitelj i mi se iskreno nadamo da će Hrvatska završiti pregovore tijekom mađarskog predsjedanja", istaknuo je veleposlanik Gabor Ivan.
WASHINGTON
Bivši američki predsjednik George H.W. Bush, njemačka kancelarka Angela Merkel i milijarder, ulagač Warren Buffett, među 15 su ovogodišnjih dobitnika Medalje slobode, najvišeg američkog civilnog odličja koje će im u utorak na svečanosti u Bijeloj kući uručiti predsjednik Barack Obama. Predsjednička Medalja slobode dodjeljuje se osobama koje su "posebno pridonijele sigurnosti ili nacionalnim interesima Sjedinjenih Država, miru u svijetu te za kulturna ili druga važna javna ili privatna postignuća". Među ostalih 12 dobitnika su i pjesnikinja Maya Angelou, likovni umjetnik Jasper Johns i negdašnji čelnik pokreta za građanska prava crnaca, demokratski kongresnik John Lewis iz Georgije, objavila je Bijela kuća. Predsjednik Obama visoko će odličje uručiti i američkome čelistu rođenom u Francuskoj Yo-Yo Mau te humanitarnoj djelatnici koja je preživjela logor Auschwitz Gerdi Weissmann Klein.
MANAMA
Šijitski blok koji ima 18 zastupnika od 40 mjesta u parlamentu Bahreina, objavio je u utorak da obustavlja rad zbog nasilja nad prosvjednicima u kojem su dvije osobe izgubile život. "Pokret al-Vefak prekinuo je sudjelovanje u radu parlamenta zbog divlje reakcije prema prosvjednicima, među kojima su dvije osobe ubijene", rekao je zastupnik tog bloka Halil Ibrahim al-Marzuk. Blok je objasnio da je to "tek prvi korak" i da žele uspostavu dijaloga. U protuvladinim prosvjedima ubijena su dvojica šijitskih prosvjednika, objavio je službeni izvor. Prosvjedi su počeli u šijitskim selima na poticaj internetskih korisnika koji su akciju organizirali putem Facebooka tražeći političke i socijalne reforme po uzoru na Tunis i Egipat.
JERUZALEM
Nekoliko većih vojnih učilišta pokraj Tel Aviva možda će se preseliti u istočni Jeruzalem, po planovima izraelskog ministarstva obrane, javlja u utorak novinski portal Y-Net. Plan predviđa preseljenje vojnih učilišta pokraj Glilota, sjeverno od Tel Aviva, na zemljište površine 3,2 hektara na Mont Scopusu, u istočnome Jeruzalemu, sektoru koji je od osnutka Izraela 1948. pod izraelskom kontrolom, piše Y-net. Izrael je nakon rata 1967. okupirao i pripojio i druge dijelove istočnog Jeruzalema, što međunarodna zajednica ne priznaje. Kako navodi Y-net, projekt ministarstva obrane mogao bi se proširiti i izvan te zone u kojoj su i sveučilišni kampus i bolnica Hadassah. Projekt predviđa izgradnju stambenih jedinica za oko 1.400 vojnika, konferencijske i sportske dvorane, poslovne prostorije i knjižnice, ali ga još nije odobrio ministar obrane Ehud Barak, dodaje portal.