Slovenija je jedina država u svijetu u kojoj kultura ima nacionalni praznik i obilježava se 8. veljače, a zove se još i Prešernov dan u spomen na velikoga slovenskog pjesnika Franca Prešerna koji je preminuo 8. veljače 1849.
Brojnu publiku i ugledne goste pozdravio je predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba Darko Šonc koji je posebice pozdravio doajena hrvatskoga glumišta Josipa Bobija Marottija, jednoga od uglednih zagrebačkih Slovenaca.
Među uglednim uzvanicima bili su ministar u Vladi Republike Slovenije Boštjan Žekš, zadužen za Slovence u pograničnim zemljama i svijetu, predsjednik komisije u slovenskome parlamentu koja također skrbi o Slovencima izvan domovine Mirko Petek, slovenski veleposlanik u RH Vojko Volk te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine hrvatske Vlade Aleksandar Tolnauer.
U prvome dijelu programa, kroz koji je vodila novinarka Ilinka Todorovski , predstavljena je monografija "Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama" autora teatrologa Branka Hećimovića, glazbene povjesničarke i kritičarke Marije Barbieri i slovenskoga baletnog umjetnika i koreografa Henrika Neubauera.
Iskazi autora podsjetili su na brojne slovenske umjetnike koji su dali velik prinos hrvatskoj glazbi i kazalištu rekavši kako se danas više ne možemo pohvaliti tako kvalitetnim umjetničkim vezama.
Tako je, primjerice, Branko Hećimović istaknuo da su slovenski umjetnici, poput velike glumice Vike Podgorske, sami dolazili u Hrvatsku te da to nije bilo uvjetovano nikakvim političkim odlukama, podsjetivši na riječi velikoga Branka Gavelle da je hrvatsko kazalište tada imalo nadnacionalni karakter. Izrazio je i žaljenje što danas ne postoji zanimanje za takvu suradnju .
Marija Barbieri istaknula je pak da su hrvatsku glazbenu scenu obogatili brojni slovenski umjetnici, spomenuvši i "cijelu plejadu" tenora - Josipa Rijavca, Josipa Križara, Maria Šimenca i Josipa Kostiča, te, kako je rekla, nezaboravnu Irmu Polak.
Slovenski dramski glumac i pijanist Jure Ivanušič u drugom je dijelu programa svojom izvedbom glazbene monokomedije "Od tišine do glazbe" izazvao oduševljenje publike. U monokomediji je glumeći, pjevajući i svirajući klavir, gitaru i harmoniku "ispisao" cjelokupnu glazbenu povijest - od prapovijesti, klasike, jazza, šansone, rock n' rolla pa do suvremene popularne glazbe.