"Strategija je ovaj put postavljena puno šire tj. ne uključuje samo pitanja vojske, policije i sigurnosnih službi, već govori i o sigurnosnim izazovima kao što su migracije, energetika, ljudska prava i slično", kazao je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije navodeći da su to i razlozi zbog čega su javnu raspravu pozvali različite nevladine udruge od Gonga do Zelene akcije kao i predstavnike drugih institucija.
Predstavljajući Nacrt strategije nacionalne sigurnosti, Marko Vučak iz Službe za obrambenu politiku i planiranje MORH-a, naveo je da je ona rezultat rada povjerenstva s predstavnicima 19 državnih tijela i percipira skori ulazak Hrvatske u EU čime će u širem okviru ostvarivati svoje nacionalne interese.
"Prema Hrvatskoj postoji mala vjerojatnost klasične ratne ugroze", kazao je Vučak, a među moguće prijetnje ubrojio je terorizam, širenje oružja masovnog uništenja, dostupnost i širenje lako oružja i ručno prenosivih raketnih sustava, prijetnje zdravlju, prirodne i ljudskim djelovanjem izazvane katastrofe i nesreće te nasilnički kriminal.
Tu su i prijetnje demokratskom političkom sustavu poput korupcije i organiziranog kriminala i gospodarske nestabilnosti te prijetnje materijalnom dobrima kroz ugrožavanje kritične nacionalne infrastrukture i narušavanja energetske sigurnosti, informacijske sigurnosti te klimatske promjene i narušavanje okoliša.
Dragan Zelić iz Gonga je pozdravio javnu raspravu iniciranu iz MORH-a navodeći kako bi bilo dobro da to čine i druga ministarstva. "U strategiji je", smatra Zelić, "previše naglašeno da građani generiraju korupciju, no, svjedoci smo da u našoj zemlji dosta korupcije dolazi iz vladajućih struktura, lokalnih ili nacionalnih, pa to treba dodatno pojasniti". Dodatne naglaske, po Gongu, treba staviti na građanski nadzor obavještajnih službi, a važna je, kaže Zelić, i izrada akcijskog plana s konkretnim zadaćama ministarstvima što i dokad trebaju napraviti budući da to zasad nije predviđeno.
Neovisni vojni analitičar Igor Tabak kritizirao je što strategija ne daje odgovor je li Državna uprava za zaštitu i spašavanje samostalna ili dio MUP-a, Vladimir Cvijanović s Ekonomskog fakulteta ističe da nije jasno što će biti s HEP-om i ocjenjuje da tvrtke od strateške važnosti ne bi smjele biti privatizirane, a Kruno Kadrov s Filozofskog fakulteta ocjenjuje da strategija nema jasnih smjernica za djelovanje i da nudi najširi mogući okvir, pa se "svi mogu složiti sa svime".
Državni tajnik Šimunović je odgovorio kako je protiv detaljizacije nekih pitanja u Strategiji nacionalne sigurnosti jer je, kaže, zadaća tog dokumenta dati širi pogled. Također smatra da realno odražava potrebe Hrvatske kao kandidata i članice EU.
Javna rasprava traje do 23. siječnja, a sve primjedbe i prijedloge građani dotad mogu davati i na adresi: ww.morh.hr.