VUKOVAR - Na jučerašnjim prijevremenim izborima za Gradsko vijeće Vukovara najviše glasova birača osvojila je koalicija SDP-HNS, osvojivši 36,43 posto glasova, odnosno 11 vijećničkih mjesta u budućem vukovarskom Gradskom vijeću, izvijestilo je sinoć Gradsko izborno povjerenstvo nakon prebrojavanja rezultata na svih 16 biračkih mjesta. Koalicija HDZ-HSS osvojila je 25,35 posto glasova, odnosno 7 vijećničkih mjesta, SDSS 14,65 posto - 4 mjesta, a HSP dr. Ante Starčević 9,85 posto - 3 vijećnička mjesta. Većih nepravilnosti tijekom glasovanja na biračkim mjestima nije bilo, rekla je predsjednica Gradskog izbornog povjerenstva Albina Rosandić. Također je kazala kako će se tijekom noći, a najkasnije do jutra utvrditi je li u vukovarskom Gradskom vijeću osigurana gradskim Statutom propisana zastupljenost vijećnika, pripadnika srpske nacionalne manjine. Naime, Statut Grada Vukovara predviđa da u Gradskom vijeću srpska nacionalna manjina ima 9 vijećnika. Ne bude li zastupljenost osigurana na izborima, broj članova Gradskog vijeća bit će uvećan do potrebnoga broja, a izabranima će se smatrati pripadnici srpske nacionalne manjine koji su bili kandidirani na izbornim listama, a nisu izabrani, i to po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima. Današnjim izborima odazvalo se 12.632 birača, odnosno 38,62 posto, od ukupno 32.711 birača koliko ih je upisano u biračkom popisu Vukovara. Bilo je otvoreno 16 biračkih mjesta, a glasovalo se za 25 članova novog saziva Gradskog vijeća jer je prijašnji saziv raspušten odlukom Vlade RH u prosincu prošle godine. Birači su glasovali za jednu od 16 kandidacijskih listi. U prijašnjem sazivu vukovarskoga Gradskog vijeća SDP je imao 13, HDZ 11, SDSS tri, a HSP dr. Ante Starčević dva vijećnika.
VUKOVAR - Predsjednik vukovarskog SDP-a i gradonačelnik Vukovara Željko Sabo izjavio je novinarima nakon što je koalicija SDP-HNS prema neslužbenim rezultatima osvojila najviše glasova na prijevremenim izborima za Gradsko vijeće grada Vukovara, kako nije ni sumnjao u drugačiji rezultat. "Očekivao sam nastavak koalicije s građanima jer oni znaju tko se bori za Vukovar", kazao je Sabo dodajući kako je očekivao pobjedu ali još uvijek nije razmišljao o mogućim poslijeizbornim koalicijama. Predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna poručio je kako se ne osjeća gubitnikom jer, kako je obrazložio, "na ovim izborima nema pobjednika".
DUBROVNIK - U samostanu sv. Klare u Dubrovniku sinoć je predstavljena knjiga "Ohrabri se, narode moj", nadbiskupa zadarskog mons. Želimira Puljića. Knjiga govori o djelovanju mons. Puljića dok je bio dubrovački biskup, i to u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata, od 1990. do 1993. U knjizi su, uz ostalo, sabrani govori, propovijedi i drugi dokumenti iz navedenog razdoblja, koje je za objavu priredio dr. Jakša Raguž. Prvi dio knjige, pod nazivom "Jesen komunizma", obuhvaća razdoblje od 1989. kada je dr. Želimir Puljić imenovan dubrovačkim biskupom, pa do kraja svibnja 1990., kada je došlo do demokratskih promjena u Hrvatskoj. Drugi dio knjige, "Proljeće novih sloboda", obuhvaća razdoblje od lipnja 1990. do svibnja 1991., i u njemu se prikazuje život dubrovačke crkve u ozračju demokratskih sloboda. Treći dio - "Zima agresije", čini glavninu knjige i obuhvaća razdroblje od svibnja 1991. do studenog 1992., kada je Hrvatska vojska uspjela deblokirati Dubrovnik i osloboditi cijeli prostor dubrovačke biskupije. A četvrti dio knjige "Ljeto slobode" posvećen je razdoblju od prosinca 1992. do prosinca 1993., vrijeme sagledavanja sveukupnih šteta koje je dubrovačkoj biskupiji nanio srbo-crnogorski agresor.
ZAGREB - Hrvatskih 60 posto kućanstava prošle je godine posjedovalo osobno računalo, a 57 posto ih je imalo pristup internetu, što su porasti od 5 i 7 posto u odnosu na godinu prije, podaci su iz istraživanja "Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija-IKT u kućanstvima i kod pojedinaca u 2010." koje je u ime Državnog zavoda za statistiku provela agencija Ipsos Puls. U tom je istraživanju, koje se referira na prvo tromjesečje prošle godine, sudjelovalo 2.463 osobe od 16 do 74 godine te njihova kućanstva. Kod onih kućanstava koja su prošle godine imala pristup internetu istraživanjem je utvrđen porast širokopojasnog pristupa (xDSL) u odnosu na prethodnu godinu i to od 5 posto, na 68 posto kućanstava koji imaju taj pristup. Slično kao i godinu prije i prošle su računala najviše koristile osobe mlađe dobi, 16 do 44 godine, te đaci, studenti i zaposleni, dok to korištenje opada s starijom dobi te kod umirovljenika, ali je primjetan porast korištenja u svim dobnim kategorijama.