U uvodnoj riječi glavni urednik piše kako je "Zadarska smotra" časopis Matičina zadarskog ogranka, koja se nadovezuje na tradiciju "Zadarske revije" od 1952. i "Zadarske smotre" od 1992. te na tradiciju hrvatskih časopisa novijega vremena.
Vodit ćemo računa o vrijednosti uvrštenih znanstvenih prinosa, književnih tekstova, eseja, prikaza ali i o njihovoj zanimljivosti za današnjeg vrlo zahtjevnog čitatelja, ističe Lisac i dodaje kako će uredništvo u časopis uvrštavati tekstove što udovoljavaju tim kriterijima.
Glavni urednik "Zadarske smotre" najavljuje i kako će se zadarskom području posvećivati osobita pozornost ali i drugim hrvatskim predjelima i krajevima izvan Hrvatske gdje žive Hrvati.
Lisac smatra kako bi časopis trebao izlaziti četiri puta godišnje. Prilozima će pratiti aktualna zbivanja, rasprave o daljnjoj prošlosti bit će poticajne, a belatristička ostvarenja pozivat će na dijalog i razgovor u uvjetima slobode kakva je našem društvu najcjelovitije potrebna.
U novom broju podijeljenu na osam rubrika - memorabilije, poezija, proza, studije (rasprave, eseji, obljetnice), Nobelova nagrada, nekrolozi, osvrti i prikazi te kronika kulturnih događaja - između ostalih pišu Ante Stamać, Luko Paljetak, Tomislav Marijan Bilosnić, Josip Lisac, Tonko Maroević, Marko Dragić, Ivan J. Bošković, Šimun Musa, Tihomil Maštrović, Ante Uglešić, Silvana Vranić, Stjepan Damjanović, Špiro Marasović i Ilija Protuđer.
Nekrološki tekstovi posvećeni su Gloriji Rabac-Čondrić, Nikici Kolumbiću, Ivi Petricioliju, Daliboru Brozoviću, Žarku Muljačiću i Branimiru Glavičiću.