Zaprešićka "Fraktura" nakladnik je toga romana za koji izdavač Seid Serdarević kaže da je njegov autor velika književna figura, zanimljive i potresne sudbine koji je u Sovjetskom Savezu postao od heroja persona non grata.
U tom romanu-eseju autor je kroz život i razmišljanja Ivana Grigorjeviča čovjeka koji je, kao i mnogi, nevin proveo tridesetak godina u gulagu, rastočio ideju revolucije i borbe za pravdu koja se izgubila u gladi u Ukrajini, u zatvorima u Moskvi i Petrogradu te zauvijek nestala u Sibiru. Junak romana vraća se kući iz zatvora nakon trideset godina i shvaća da su ga prijatelji i obitelj izbrisali iz sjećanja.
Književni kritičar Velimir Visković podsjetio je da je roman je napisan još 1963. rekavši da ga je zanimalo kakav će biti njegov odjek u vremenu s kojim ne korespondira. Uz primjedbu da nije literarno dotjeran, za Viskovića je roman važan zbog svevremenske opomene koji nosi - da ni jedna ideologija ne može postati tako sveta da u njoj ljudski život postane tek moneta.
Književni kritičar Zdravko Zima napomenuo je da glavni junak odlazi u zatvor zato jer je na jednome studentskom skupu izjavio da se bez slobode ne može živjeti, a denuncirao ga je najbolji prijatelj. Istaknuo je da roman govori o fenomenu zla, a pisac zgranut dimenzijama zla postavlja pitanje kako je to moguće.
Pišući znanstvenom objektivnošću Grossman odgovorajući na to pitanje nikada ne prelazi u patetiku i nalazi ga u ljudskoj prirodi, istaknuo je Zima. Dodao je da Grossman ne daje odgovor zašto je život Ivana Grigorjeviča tako tragičan već nam nudi riječi glavnoga junaka - "oni si izdavali, klevetali i odricali se njega zato što inače ne možeš drukčije preživjeti, nego ćeš propasti, i oni su ipak bili ljudi".
Prevoditelj Fikret Cacan sažeo je poruku romana u jednoj Grossmanovoj minijaturi o smislu života - koja na pitanje što bi bio smisao života odgovara da je smisao život sam te da nema te ideologije koja može "stati za vrat" životu.
Vasilij Semjonovič Grossman rođen je 1905. u Berdičevu, a umro 1964. u Moskvi. Završio je kemijski fakultet. Najveći uspjeh postigao je knjigom "Treblinski pakao" u kojoj piše o holokaustu Među ostalim, autor je romana "Život i sudbina" koji je konfisciran 1961. ali je sačuvana kopija došla na Zapad.