Ta izložba daje nove uvide o umjetničkoj skupini Gorgona, povezujući autorove umjetničke početke i njegovo sadašnje stvaralaštvo. Izloženi su crteži i slike, publikacije koje je Vaništa objavljivao te teorijske rasprave, fotografije i zapisi o tom nekonvencionalnom umjetničkom pokretu.
Retrospektiva se održala u znaku Vaništinog rada i njegovih nastojanja da se sačuva duh zajedništva, rekao je povjesničar umjetnosti, akademik Tonko Maroević, koji je i autor soneta o slikarstvu objavljenog u katalogu izložbe.
Maroević je podsjetio kako je Josip Vaništa govorio da djelovanje Gorgone nije trebalo biti slikarstvo, no, ustvrdio je, bez slikarstva ta skupina ne bi bila moguća, što dokazuju i izloženi zapisi koji rezimiraju njezin rad.
Umjetnička skupina Gorgona je okupila autore koji su kroz ironiju, paradoks i otpor prema nametnutom kolektivizmu hrvatskoj umjetnosti dali dubinu, naglasio je Maroević, dodavši da se tom izložbom daje "hommage jednom druženju, prijateljstvu, zajedništvu i epohi koja je imala svoje uspone i padove".
Putem Vaništinih crteža, knjiga, časopisa, fotografija i korespodencije izložba donosi biografiju umjetničke skupine Gorgona, u kojoj su od 1959. do 1966. godine u Zagrebu djelovali, među ostalima, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, Ivan Kožarić, teoretičari i kritičari umjetnosti Radoslav Putar, Matko Meštrović, Dimitrije Bašičević Mangelos i Miljenko Horvat.
Izložbom se obilježava i 50 godina od izdavanja prvog broja anti-časopisa "Gorgona", čiji je značaj potvrđen u domaćoj i svjetskoj povijesti umjetnosti kao jedne od prvih publikacija koje su same po sebi bile umjetničko djelo, a svako njegovo izdanje imalo je svoj koncept.