U takvim je okolnostima indeks Londonske burze Ftse oslabio 0,4 posto, na 5.977 bodova, dok je na manjem gubitku, od svega 0,12 posto, bio frankfurtski DAX, kliznuvši na 7.174 boda. Pariški CAC oslabio je čak 1,15 posto, spustivši se ne 4.019 bodova.
Među najvećim gubitnicima bio je naftni sektor, predvođeni naftnom kompanijom Royal Dutch Shell, čije su dionice pale 2,9 posto nakon što rezultati poslovanja nisu ispunili očekivanja tržišta.
Od bankovnih dionica najveće je gubitke pretrpjela dionica španjolske Banco Santander, pojeftinivši za 1,6 posto, nakon što je pad cijena nekretnina na španjolskom tržištu pritisnuo neto dobit u toj najvećoj banci u eurozoni.
U pozornosti tržišta je redovno zasjedanje ECB-a na kojem je banka u skladu s očekivanjima potvrdila važeću razinu kamatnih stopa na rekordno niskih jedan posto.
Zbog rastuće inflacije ulagači će međutim posebnu pozornost posvetiti tiskovnoj konferenciji bančinog čelnika Jean-Claude Tricheta koji bi trebao izraziti spremnost banke da se uhvati ukoštac s rastućom inflacijom.
Makrogospodarski podaci navode na zaključak da će morati proći dosta vremena da se ECB odluči povećati kamatne stope. Promet u maloprodaji eurozone u prosincu je neočekivano smanjen, što upućuju na oklijevanje potrošača da posegnu u novčanike čak i za vrijeme blagdanskih kupovina.
S druge strane, ohrabruje podatak o većem od očekivanog rastu uslužnog sektora eurozone. Indeks menadžera nabave (PMI) u sektoru usluga eurozone u siječnju je porastao po višoj stopi no što se prvotno prognoziralo, objavila je londonska tvrtka Markit.
"Ulagači su fokusirani na sastanak ECB-a i žele jasnu poruku o planiranim mjerama kojima će obuzdati inflaciju", kazao je Heino Ruland, strateg u Ruland Researchu u Frankfurtu. "Svjedoci smo niza pritužbi kompanija na visoke ulazne troškove i posljedičnog postupnog prelijevanja na potrošače. To nisu dobre vijesti, tako da se pitanje inflacije mora riješiti", dodao je.
Indeks Tokijske burze Nikkei spustio se 0,25 posto, na 10.431 bod.