Kranjec je to rekao pred članovima parlamentarne komisije koja se bavi 'tajkunskim' preuzimanjima poduzeća iz prethodnih godina koja su se obavljala preko najvećih banaka, često i onih u državnom vlasništvu.
Upozorio je da je prošlogodišnji "stresni test" u bankama u Europskoj uniji, o tome imaju li banke u raznim državama dovoljnu visinu kapitala da izdrže moguću novu financijsku krizu, pokazao kako NLB treba dokapitalizirati.
Novi "stresni test", koji će europska regulatorna agencija obaviti u veljači, bit će mnogo oštriji od lanjskog, a u njega će biti uključene dvije najveće slovenske banke, rekao je.
Dodao je da zato najveće slovenske banke, među njima i NLB, treba brzo dokapitalizirati. To treba izvesti svježim novcem, a ne dugoročnim kreditima, pri čemu ne ulazim treba li to učiniti proračunskim sredstvima ili preko stranih ulagača, kazao je Kranjec pred komisijom.
Ukoliko dokapitalizacija ne bi bila izvedena bonitet Slovenije na međunarodnom financijskom tržištu mogao bi pasti, što bi značilo da bi plaćala više kamate na kredite nego sada, pojasnio je.
Komisija je Kranjeca pozvala da ocijeni jesu li točne optužbe slovenskog regulatora za tržište vrijednosnih papira kako je centralna banka zakazala dopustivši da banke prethodnih godina daju velike kredite za menadžerske, odnosno 'tajkunske' otkupe poduzeća.
Kranjec je rekao da nisu točne optužbe kako centralna banka nije obavljala svoju funkciju, ali da su veću ulogu u kontroli takvog kreditiranja morali imati uprave i nadzorni odbori banaka.
Osnovni razlog zašto su prijašnjih godina banke u Sloveniji davale milijarde eura kredite za menadžerske otkupe bilo je to što je na tržištu bilo dovoljno novca, što se u međuvremenu promijenilo, a problemi sa servisiranjem takvih kredita pojavili su se i zato jer su za njih kao jamstva davane nekretnine i dionice čija je vrijednost jako pala u vrijeme financijske krize, istaknuo je Kranjec.
Dodao je da se nada kako su banke u Sloveniji iz svojih prijašnjih postupaka izvukle lekciju i da su u međuvremenu počele čistiti svoje bilance od slabih potraživanja, što će se nastaviti i u ovoj godini.
Istodobno je istaknuo da stanje u slovenskim bankama nije tako slabo kao u nekim drugim zemljama, navodeći da je kredita čije plaćanje kasni i koji se servisiraju sa zakašnjenjem od 180 do 360 dana samo 3,2 posto.
(Hina) xfl yds