ZAGREB - Nema govora o rasprodaji nacionalnog bogatstva, poručila je danas premijerka Jadranka Kosor u saborskom aktualnom prijepodnevu, odbacujući nagađanja da se u vladajućoj koaliciji razgovara o prodaji HEP-a, Hrvatskih šuma i voda, cesta i autocesta. "U ovoj vladajućoj koaliciji nema razgovora o rasprodaji nacionalnog bogatstva, već o racionalnom ponašanju i jačanju gospodarskih tokova", odgovorila je premijerka SDP-ovoj zastupnici Tatjani Šimac Bonačić. Poruke iz Vlade, dodala je, odnose se na naznake što i kako raditi u budućnosti kako bi poboljšali gospodarski rast, a ni jednom se riječju, naglasila je, nije govorilo o rasprodaji niti se u tom smislu spominjala neka državna tvrtka. Odbacila je i zlonamjernim insinuacijama nazvala prigovore SDP-ove zastupnice da je priču o rasprodaji državnih poduzeća u javnost prvi pustio njezin savjetnik za gospodarstvo Borislav Škegro, kako bi, kao čelni čovjek investicijskog fonda Quaestus, iskoristio svoju poziciju da dođe do tog bogatstva. "Odbijam vaše zlonamjerne insinuacije da bi Škegro imao bilo kakve pogodnosti zbog činjenice da je moj savjetnik", istaknula je premijerka.
ZAGREB - Utjecaj financijske regulative Europske unije i prilagodba Hrvatske standardima EU-a pridonijela je napretku Hrvatske u upravljanju javnim financijama, istaknula je danas državna tajnica Ministarstva financija Ivana Maletić na konferenciji "Izazovi reformi upravljanja javnim financijama - upravljačka odgovornost u izvršenju proračuna". Konferencija se održava unutar PEM PAL mreže za upravljanje javnom potrošnjom uz međusobnu suradnju, koja je pokrenuta 2006. godine uz pomoć Svjetske banke u 18 zemalja srednje Azije i srednje i istočne Europe. Organizator skupa je Centar izvrsnosti u financijama, u ulozi Tajništva PEM PAL-a, zajedno s nekoliko partnera, a skup je okupio 180 stručnjaka, uglavnom službenika ministarstava financija, iz srednje i istočne Europe i zemalja središnje Azije. Hrvatska kao zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju prilagođava sustav upravljanja javnim novcem standardima EU-a, kaže Maletić. Napominje da je za EU od konačnog izgleda zakona i propisa koji uređuju javne financije važnija njihova uspješna primjena. Smatra da među upravljačima javnim novcem u Hrvatskoj jača svijest o njihovoj odgovornosti, a zastupljena je u ministarstvima i nižim razinama državne i lokalne administracije.
ZAGREB - Predstavnici Uprave Diokia i Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske potpisali su danas Kolektivni ugovor za Dioki d.d. kojim su osigurana veća prava za oko 500 zaposlenih. KU-om, koji važi do kraja ove godine, radnicima s koeficijentima do 5 povećan je jednokratni dodatak na plaću sa 760 kuna na 950 kuna. Svim zaposlenima osiguran je regres od 2.500 kuna neto, božićnica od 1.000 kuna bruto, te za Uskrs dar u naravi u vrijednosti 400 kuna. Ukinuta je odredba o mogućem smanjenju plaća zbog nelikvidnosti tvrtke, te utvrđeno obavezno povećanje osnovice za plaće temeljem pozitivnog kvartalnog rezultata poslovanja. Slični KU potpisan je i s predstavnicima Dina Petrokemije d.d. u kojoj je zaposleno 370 ljudi. Predsjednik Uprave Diokia Vatroslav Sablić naglasio je da su socijalni partneri korektnim i konstruktivnim pregovorima došli do zajedničkog cilja, potpisivanja ugovora koji će pomoći opstanku Diokia i očuvanju radnih mjesta u tvrtki.
ZAGREB - Hrvatski pčelarski savez predstavio je danas Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu koji predstavlja bazu podataka i potencijale hrvatskog pčelarstva, odnosno evidenciju pčelara i pčelinjih zajednica. HPS je kao krovna institucija svih pčelara, koja broji 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila svoj Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu, istaknuto je na današnjoj prezentaciji u Ministarstvu poljoprivrede. Projekt je financiran od strane Ministarstva poljoprivrede, koje je za tu namjenu izdvojilo oko 900 tisuća kuna, a dio su financirale i pčelarske udruge i sami pčelari. Prema prikupljenim podacima, u Hrvatskoj ima 7.470 pčelara, 8.754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Gustoća pčelinjaka u Hrvatskoj iznosi 6,4 košnice po četvornom kilometru.
ZAGREB - Hrvatski poduzetnici u prerađivačkoj industriji u prvih su devet mjeseci prošle godine poslovali s bruto dobiti, odnosno viškom prihoda nad rashodima u iznosu od 3,47 milijardi kuna, što je za 20,4 posto manja bruto dobit nego u istom razdoblju 2009. godine, pokazuju podaci Financijske agencije. Gotovo 11 tisuća poduzetnika u prerađivačkoj industriji u razdoblju siječanj-rujan 2010. godine ostvarilo je 92,14 milijardu kuna ukupnog prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2009. godine pad za 4,4 posto, dok su im manje, za 3,6 posto, pali ukupni rashodi koji su iznosili 88,66 milijardi kuna. U prvih devet mjeseci prošle godine od 10.924 poduzetnika prerađivačke industrije, njih 58 posto ili 6.362 poduzetnika poslovalo je s bruto dobiti, a njih 4.562 ili 42 posto imalo je bruto gubitak. Ti podaci pokazuju da je porastao broj poduzetnika koji u otežanim uvjetima poslovanja nisu uspjeli uspješno poslovati i ostvariti veće prihode od rashoda. Broj zaposlenih kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji smanjen je za 4,2 posto, a prosječne su plaće pale za 0,5 posto. Iz Fine ističu i kako je bruto dobit poduzetnika prerađivačke industrije u devet mjeseci prošle godine od 3,5 milijardi kuna najveća bruto dobit od svih djelatnosti. "U proteklim godinama trgovci su ostvarili najveću bruto dobit. Gospodarska kriza je u 2010. godini utjecala na smanjenje bruto dobiti trgovine prema devet mjeseci 2009. godine za 44,8 posto, pa je ostvareno svega 3,2 milijardi kuna bruto dobiti", navode iz Fine.
ZAGREB - Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji za prosinac prošle godine iznosili 6.656,38 kuna, što je za 0,07 posto više nego u studenom. Prosječna plaća za listopad isplaćena u studenom iznosila je 5.351 kunu, a pokriva 80,39 posto prosječne košarice, što je 0,85 posto više nego prethodnog mjeseca. Košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja (kupovine školskih knjiga i pribora), zdravlja (lijekovi i sl.), godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti. Sindikalna košarica za podstanare iznosila je 8.503,74 kune, a pokrivenost košarice prosječnom neto plaćom 62,93 posto. Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.607,68 kuna, što je 0,14 posto više nego u studenom. Pokrivenost košarice prosječnom mirovinom bila je 60,04 posto, što je 0,02 posto manje nego u studenom. Prosječna mirovina isplaćena u prosincu za studeni iznosila je 2.165,91 kunu. Među gradovima najveći minimalni životni troškovi bili su u Puli (7.196,66 kuna) i Vukovaru (7.036,40 kuna), a najmanji u Varaždinu (6.293,31 kuna) i Osijeku (6.372,60 kuna).
ZAGREB - Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nisu se tijekom siječnja značajnije promijenile u odnosu na prosinac, pokazuje analiza CentraNekretnina. U Zagrebu su cijene u odnosu na prosinac porasle za 0,4 posto, a na Jadranu su pale za 0,2 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle godine, tražene cijene nekretnina u Zagrebu niže su za 3,6 posto, a na Jadranu su smanjene za 4,2 posto. Uzmu li se u obzir nekretnine u cijeloj Hrvatskoj, njihove prosječne tražene cijene su u odnosu na prosinac porasle za 0,2 posto, a u odnosu na prošlogodišnji siječanj niže su za 3,9 posto. CentarNekretnina je u svojoj analizi uzeo u obzir više od 528.000 traženih cijena.
ZAGREB - U zanimljivom i vrlo volatilnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi ulagačke zvijezde su dionice građevinskih kompanija, čije su cijene uzletjele na špekulaciji da su domaće kompanije ponovno u igri za izgradnju crnogorske autoceste. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,88 posto, na 2.326 bodova, a Crobex10 1,08 posto, na 1.279 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 23 milijuna kuna, što je oko 8 milijuna više nego jučer u ovo doba. "Na domaćem tržištu danas je vrlo zanimljivo, a cijene dionica prilično volatilne. Sve je u sjeni špekulacije da su domaći građevinari ponovno u igri za izgradnju crnogorske autoceste Bar-Boljare, što je i razlog snažnog uzleta cijena građevinskih dionica", ističe Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik u Centar baci. Čak tri dionice građevinskih kompanija trenutno su u pozitivnoj blokadi uslijed skoka cijene za više od 10 posto - dionica Viadukta uzletjela je 11,5 posto, Tehnike 10,5 posto, a Hidroelektre niskogradnje za 10,14 posto. Najlikvidnija u tome sektoru, dionica Dalekovoda poskupjela je 1,28 posto, uz promet od gotovo 3 milijuna kuna. Dionica IGH, uz promet od 1,5 milijuna kuna, na dobitku je gotovo 18 posto. Dionica Ingre ojačala je 0,3 posto. Najlikvidnija je zasad dionica Ine, s prometom od 6,2 milijuna kuna, i rastom cijene za 1,83 posto, na 3.600 kuna – novu rekordnu razinu. Dionica HT-a, s 2,9 milijuna kuna prometa, bilježi blagi cjenovni minus, od 0,15 posto. Među milijunašima je i dionica Atlantske plovidbe, a cijena joj je oslabila 0,84 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,05 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 7,398670 kuna. Istodobno su prema kuni na vrijednosti izgubile sve ostale promatrane inozemne valute. Vrijednost američkog dolara je pala za 0,76 posto, švicarskog franka za 0,42 posto, a britanske funte za 0,17 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,397731 kunu, franka 5,713259 kuna, a funte 8,563275 kuna.