Crobex indeks bio je u 12,30 sati u minusu 0,4 posto, na 2.249 bodova. Crobex10 oslabio je 0,3 posto, na 1.230 bodova.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 32 milijuna kuna, što je 17 milijuna manje nego jučer u ovo doba.
„Nakon pet dana uzastopnog rata indeksa, kao i znatnijeg spuštanja Crobexa u posljednjih pola sata jučerašnjeg trgovanja, bilo je i za očekivati da će se negativna kretanja preliti i u današnje trgovanje. Ipak, domaće tržište i dalje je stabilno. U najvećem fokusu investitora je i dalje dionica Ine, od čije se prodaje kapital prelijeva u ostala likvidna izdanja“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci.
Kako dodaje, od idućega tjedna moguća su nešto volatilnija kretanja na domaćoj burzi.
„Osim što danas istječe rok ponude MOL-a za otkup dionica Ine od malih ulagača, u fokusu investitora od idućega tjedna bit će financijska izvješća kompanija na inozemnim burzama, a potom u veljači i domaćih kompanija, što bi moglo uzrokovati veću volatilnost cijena na burzi“, navodi Balgač.
Dionicom Ine ostvareno je do sada 26 milijuna kuna prometa, gotovo kao i jučer u ovo doba, dok joj je cijena oslabila za 1,87 posto, na 3.350 kuna.
Slijedi dionica HT-a kojom je ostvareno 4,6 milijuna kuna prometa, uz pad njezine cijene za 0,14 posto, na 299,3 kune.
Među milijunaše uvrstila se još i dionica Dalekovoda, s prometom od 1,5 milijuna kuna i rastom cijene za 1,79 posto, na 318 kuna.
Nadomak milijunskom prometu je dionica Ingre, kojom je protrgovano 921.000 kuna, a cijena joj je ojačala 0,23 posto, na 17,27 kuna.
Od makroekonomskih pokazatelja, Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u prosincu cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ostale nepromijenjene u odnosu na studeni, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine bile veće za 1,8 posto.
To je u skladu s očekivanjima jer je šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je inflacija u prosincu porasla s 1,2 posto, koliko je iznosila u studenome, na 1,8 posto.
Inflacija od 1,8 posto najviša je od prosinca 2009. godine.
„Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene goriva i prehrambenih proizvoda, što je bilo očekivano. Taj rast posljedica je, među ostalim, trendova na svjetskim tržištima, gdje rastu cijene prehrambenih proizvoda, ali i zbog toga što se pred blagdane više troši i kupuje, pa to možemo pripisati dijelom i sezonskim utjecajima“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.